1. Promrzline

Ozljede kože i tkiva ispod kože koje nastaju uslijed izlaganja hladnoći. Relativno su česte kod onih koji na hladnoći borave dulje i češće, a težinom variraju od posve prolaznih do vrlo teških, koje mogu ostaviti trajne posljedice. Najviše su izložene otkrivene periferne površine tijela sa slabijom cirkulacijom, npr. prsti, uške, kapci, nos i brada, ali stradavaju i tkiva koja se nalaze ispod samih površinskih slojeva kože. Promrzline se rjeđe mogu javiti i na nekim sluznicama, npr. na očima, ukoliko ih se izlaže vjetrovitim uvjetima, npr. kod skijaša.

2. Pothlađivanje

Naše tijelo je u kontaktu s okolinom preko kože i sluznica. Kako je čovjek toplokrvni organizam, tjelesnu toplinu održava stalnom i naš metabolički sustav funkcionira unutar relativno uskog ravnotežnog područja. Po ljeti, pri visokim temperaturama ili pri povećanim naporima, tijelo se u toj ravnoteži održava širenjem, opuštanjem glatkih mišića krvnih žila ispod površine kože kako bi se višak topline prenijelo s tijela na okolinu, znojenjem i hlapljenjem znoja s površine kože i brojnim drugim komplementarnim mehanizmima.

Nasuprot tome, prilikom izlaganja niskim temperaturama, tijelo održava svoju toplinu na način da sužava periferne krvne žile, smanjujući isijavanje topline u okoliš, u isto vrijeme omogućujući konkretniju opskrbu unutrašnjih vitalnih organa. Ako tijelo nije u stanju svojim regulatornim mehanizmima nadomjestiti gubitak tjelesne topline prema okolišu, tjelesna temperatura pada. Pad tjelesne temperature već za stupanj i pol ispod normalnih vrijednosti, dakle ispod 35 stupnjeva Celsiusa, zovemo hipotermijom, tj. pothlađivanjem. – sjetite se Leonarda DiCaprija i Titanica. S padom intenziteta vitalnih funkcija već kroz vrlo kratak vremenski period može doći do nesvjesti, kome i smrti.
Tome su riziku posebno izloženi stariji i djeca, radi smanjene sposobnosti regulatornih mehanizama za održavanje tjelesne topline. Nadalje, osobe sklone uzimanju alkohola za „zagrijavanje“ za vrijeme hladnoća rade opasnu grešku. Alkohol širi krvne žile i izaziva pojačan gubitak tjelesne topline, a u isto vrijeme deprimira središnji živčani sustav i, ne manje važno, remeti prosudbu.

Ukoliko idete van, pametno je obući se slojevito, kloniti se alkohola i kofeina, održavati odjeću suhom i obavezno pokriti glavu, preko koje se isijava oko 10% topline tijela.

3. Srčanožilni sustav

Kako bi se spriječio prekomjerni gubitak tjelesne topline prema hladnijem okolišu, dolazi do sužavanja perifernih krvnih žila i ubrzanja protoka krvi kroz organizam. Tako prilikom izlaganja velikim hladnoćama, a pogotovo ukoliko ste uz to i tjelesno aktivni, dolazi do ubrzavanja pulsa, tlaka i povećanja opterećenja srca i cjelokupnog srčanožilnog sustava. Rizik, pa i smrtnost od srčanih i ishemijskih moždanih udara kod osoba sa srčanožilnim rizikom zimi može raste preko 20% u odnosu na ostatak godine.

Kronični srčani bolesnici, hipertoničari, osobe s povišenim masnoćama u krvi, dijabetičari i općenito osobe narušenog zdravlja ne bi se uopće, ukoliko je to moguće, trebali izlagati ekstremno niskim temperaturama, te izbjegavati intenzivnije tjelesne aktivnosti (lopatanje snijega i slično). Ukoliko isto ipak morate, nastojte ih svesti na minimum, dobro se obucite i obilno hidrirajte prije izlaganja hladnoći.

4. Prehlade i gripa

Zima je godišnje doba u kojemu se događa najviše prehlada. Postoji više razloga za to, najvažniji je svakako činjenica da se rinovirusi, uzročnici obične prehlade, a i brojni drugi, brže razmnožavaju u hladnijem mediju i “odgovaraju” im niske temperature. Hladan zrak je također sposoban zadržati manje vlage, a suh medij pogoduje prijenosu uzročnika bolesti. Grijanjem prostorija se već suh i hladan zrak dodatno isušuje, te se nerijetko relativna vlažnost, koja bi se, ovisno o sobnoj temperaturi, trebala kretati između 40-55%, spušta i ispod 10%. Prilikom udisanja, tako suh zrak preotima vlagu s površine sluznica dišnih puteva, isušuje i oštećuje njihovu funkciju filtriranja alergena, čišćenja i vlaženja zraka na putu prema plućima, stvarajući optimalan medij za prodor patogena i razvoj infekcija.
Nadalje, zbog duljeg boravka u kućama i drugim zatvorenim prostorima, povećana je izloženost i izmjena virusa među populacijom (inhaliramo i izbacujemo kapljice s uzročnicima koje onda inhalira netko drugi, pa netko treći, i tako…).

Naravno, gripa ima puno teži klinički tijek od obične prehlade, ali pravila su jednaka. Hladan zrak produljuje vrijeme preživljavanja virusa gripe izvan domaćina, dulje se boravi u zatvorenim prostorima, a suhoća zraka olakšava da mikrokapljice s virusima brže hlape i olakšaju, te ostanu u cirkulaciji u zraku. Jednim dijelom i zbog toga je sezona gripe uvijek u hladnijim godišnjim dobima, bez obzira na hemisferu.

5. Alergije i astma

Premda su alergije često radi većih koncentracija peludi u zraku povezivane samo s toplijim dijelom godine, alergije se naravno javljaju i po zimi. Uslijed pojačanog grijanja i dugotrajnijeg boravka u neprovjetravanim prostorijama, raste izloženost prašini, grinjama, životinjskoj dlaci i ostalim "kućnim" alergenima. Pristup alergena sluznici dišnog sustava dodatno olakšava isušivanje sluznice pod utjecajem suhog zraka.
Nadalje, alergijske reakcije mogu biti okidač za razvoj akutnih napadaja astme kod astmatičara. Osobe s astmom i KOPB su prilikom izlaganja dišnih puteva hladnom zraku pojačano izložene riziku od egzacerbacija bolesti. Stoga je preporučivo da osjetljive osobe nose pokrivala za nos i usta.

6. Suhoća i svrbež kože i sluznica

Koža, kao i sluznice, također pojačano gubi vlagu u hladnim i negostoljubivim zimskim uvjetima vani, ali i u kući. Rezultat toga su osjet zategnutosti, svrbeža, iritacije, ragade na pregibima i cijeli niz drugih nepoželjnih simptoma. Kako biste si pomogli, koristite intenzivnije kozmetičke pripravke od onih, koje ste koristili preko ljeta: kreme umjesto losiona, bogatije teksture umjesto lakših. Nadalje, koža je kao organ velike površine iznimno osjetljiva na gubitak vode pa se obilno hidrirajte da ga nadoknadite.

7. Ugljični monoksid

Ugljični monoksid je plin bez boje, okusa i mirisa, koji nastaje kao nusprodukt prilikom nepotpunog izgaranja fosilnih i drugih goriva. Iznimno je opasan jer se veže za hemoglobin većim afinitetom od kisika i na taj način, ukoliko se ne prepoznaju prvi simptomi trovanja (mučnina, kratkoća daha, bljedilo, nesvjestica) može izazvati fatalne posljedice. U sezoni intenzivnog grijanja, gdje pojačano dolazi do izražaja kvaliteta ili nekvaliteta instalacija i grijala, iznimno je važno održavati ispravnost dimovodnih instalacija i grijućih tijela u kućama, te automobila.

8. Sezonski afektivni poremećaj

Po društvenim medijima već je odavno uvriježen pojam “zimske depresije”, oko kojeg se lome koplja u stručnoj javnosti. Navedeni sezonski poremećaj raspoloženja može uzrokovati nekoliko čimbenika, koji su se poklopili dogoditi baš zimi. Uslijed nepovoljnijeg i hladnijeg vremena, kraćeg trajanja dnevnog svjetla, obiteljskih blagdana i intenzivnijeg boravka u zatvorenim prostorima, određenom, pretežno ženskom, dijelu populacije se pojavljuju osjećaji bezvoljnosti, pojačane potrebe za snom i blage depresije, pojačana želja za hranom i slično. Navedeni poremećaj češći je u sjevernoeuropskim i nordijskim zemljama gdje su dani zimi još kraći nego kod nas i, po nekim istraživanjima, povezuje se s promjenama intenziteta i/ili tajminga lučenja hormona serotonina i melatonina, do čega može doći uslijed smanjenog optičkog podražavanja našeg mozga dijelovima spektra vidljive sunčeve svjetlosti.

Kako si pomoći?

• Korištenje slojevite, slobodne odjeće i pokrivala za glavu, nos i usta
• sanitacija i redovno pranje ruku nakon kontakata sa dijeljenim površinama
• promoviranje navike kihanja i kašljanja u rukav ili maramicu
• korištenje ovlaživača zraka u zatvorenim prostorima
• redovno provjetravanje prostorija i promjena posteljine i odjeće
• izbjegavanje zadržavanja u kontaktu s oboljelim osobama
• cijepljenje protiv gripe
• promoviranje zdrave, kvalitetne i raznovrsne ishrane, smanjenje unosa šećera
• barem 8 sati spavanja preko noći
• dovoljno kretanja i redovite tjelovježbe
• stimuliranje imuniteta
• unos dovoljnih količina vitamina D
• izbjegavanje alkoholnih i stimulativnih napitaka za vrijeme boravka vani

Formula je jednostavna: mnoge nepovoljne utjecaje po zdravlje našeg tijela možemo sami neutralizirati ili barem umanjiti jednostavno – bavljenjem sobom, kvalitetom svog života, ishrane i navika!

Saša Sokač, mag.pharm.

Objava Kako i zašto zima utječe na Vaše zdravlje pojavila se prvi puta na Zdravije.hr.

SUNČEVO ZRAČENJE

Od ukupnog sunčevog zračenja vidljivi dio čini 50%, infracrveni dio 40%, a samo 10% sunčevog spektra ultraljubičasto zračenje (UV). No, upravo je UV zračenje najdiskutabilnije po pitanju dobrobiti odnosno opasnosti po ljudsko zdravlje. Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UV-A,  UV-B i UV-C.

• UV-A zračenje

Ukupno 95-97% UV zračenja koje dopire do Zemljine površine čini UV-A zračenje. UV-A zrake prodiru dublje u kožu i oštećuju srednji sloj kože (dermis). Pri prevelikoj izloženosti dovode do starenja kože i pojave sunčevih pjega. Može doprijeti i do mrežnice oka, stoga dugotrajno izlaganje može uvelike povećati opasnost od degeneracije žute pjege. Šteta od UVA-zračenja je kumulativna, pa se preporuča nošenje sunčanih naočala.

• UV- B  zračenje

UV- B zrake se apsorbiraju u površinskom sloju kože (epidermisu). Odgovorne su za proizvodnju vitamina D u ljudskoj koži te izazivaju tamnjenje kože. Kod pretjerane izloženosti izazivaju opekline, degeneraciju i starenje kože. Preveliko izlaganje UVB-zračenju može oštetiti rožnicu i izazvati bolno stanje, vrstu upale rožnice koja se naziva fotokeratitis.  

• UV-C zračenje

UV-C  zrake ne dopiru do Zemljine površine jer se apsorbiraju u ozonskom zračnom omotaču Zemlje.

KOLIKO DUGO VREMENA PROVODITI NA SUNCU ?

Ne postoji univerzalan odgovor na ovo pitanje budući da ono ovisi o više čimbenika: tipu i tonu kože, dobi, zdravstvenom stanju, prehrani i mjestu gdje živimo.

Generalno, znanstvenici smatraju kako je 5 do 15 minuta, maksimalno 30 minuta ukoliko ste tamnije puti, sasvim dovoljno da iskoristite sve blagodati sunca, bez uzrokovanja bilo kakvih zdravstvenih problema. Ukoliko koristite kreme za sunčanje možete se izlagati suncu i duže, s jednakim efektom.

Ono što je zasigurno važno neovisno o svim čimbenicima je izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. Naime, u to vrijeme je Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače.

ZAŠTO SE (UMJERENO) IZLAGATI SUNČEVOM ZRAČENJU ?

Treba imati na umu da sve negativne posljedice UV-zračenja nastaju prilikom pretjerane izloženosti Suncu. Uslijed takvog negativnog raspoloženja i straha od sunčevog zračenja zaboravljamo na dobrobiti koje nam Sunce donosi:

• Vitamin D – sunčevo zračenje pomaže u sintezi vitamina D koji je izuzetno važan u održavanju zdravlja kostiju, krvnih stanica i imunološkog sustava. Također, pomaže u iskorištenju i regulaciji određenih minerala, ponajviše kalcija i fosfora. Vitamin D ima zaštitni učinak protiv bolesti kao što su rak, šećerna bolest tipa II i multipla skleroza. Kod djece koja nemaju dovoljno vitamina D postoji opasnost od razvoja rahitisa, pri čemu kosti postaju mekše i slabije, a kod odraslih se mogu javiti osteoporoza i osteomalacija. Procjenjuje se da se umjerenim sunčanjem tijekom pet do deset minuta, dva do tri puta tjedno proizvode dovoljne količine vitamina D.
• Spavanje i san – naše oči trebaju svjetlost kako bismo imali normalan cirkadijalni ritam, odnosno pravilno vrijeme budnosti i sna. Dovoljna dnevna količina sunčeve svjetlosti pozitivno utječe na san jer sunce potiče sintezu hormona sna – melatonina.
• Raspoloženje – umjereno izlaganje sunčevom zračenju uz tjelesnu aktivnost omogućuje stvaranje endorfina koji djeluju relaksirajuće i opuštajuće na organizam. Sunce također djeluje i kao „prirodni antidepresiv“ na način da potiče stvaranje hormona serotonina koji je odgovoran za mentalno zdravlje.
• Imunitet – sunčevo zračenje utječe na imunološki sustav tako što potiče stvaranje obrambenih stanica organizma. Stoga, preporučeno je oboljelima od dermatoloških bolesti (atopijski dermatitis, psorijaza) izlaganje sunčevom zračenju oko 30 minuta kada je UV indeks niži tijekom dana.
• Manji rizik za dijabetes – dokazano je kako vitamin D koji se sintetizira tijekom izlaganja sunčevom zračenju uvelike smanjuje rizik za dijabetesom tipa I kod djece.

KAKO PRIPREMITI ORGANIZAM NA LJETNO IZLAGANJE SUNCU?

Prva stvar koja većini ljudi padne na pamet kako se zaštiti od sunca tijekom ljeta je namazati se različitim kremama s visokim zaštitnim faktorom. Navedena činjenica je naravno točna, no postoje još i dodatni načini kako se zaštititi.

Konzumiranjem mediteranske hrane koja uključuje maslinovo ulje, raznoliko voće i povrće mogu smanjiti štetan utjecaj zračenja. Antocijani, klorofil, beta-karoten i astaksantin su pigmenti / karotenoidi koji imaju antioksidativno, protuupalno djelovanje te potiču zdravlje kože. Možemo ih uzimati prehranom ili sintetskim putem barem 2 mjeseca prije ljetnih vrućina kako bi adekvatno pripomogli zaštiti organizma.

Mateja Lepur, mag.pharm.

Objava Sunce – dobrobit ili opasnost? pojavila se prvi puta na Zdravije.hr.

Najčešće indikacije zbog kojih se pacijenti javljaju su :

ŽGARAVICA i GERB (Gastroezofagealni refluks)

Žgaravica je žareća bol „iza prsne kosti“ koja se može širiti u okolna područja (ždrijelo, vrat). Obično se javlja 1-2 sata nakon jela. Ukoliko žgaravica traje duže od 3 mjeseca, uz simptome refluksa (vraćanje želučanog sadržaja u jednjak) govorimo o GERB-u.  Ove tegobe najčešće nastaju uslijed neadekvatne prehrane (masni i obilni obroci, začinjena hrana), ali i zbog debljine, stresa, uske odjeće ili u trudnoći. Također i neki lijekovi mogu uzrokovati simptome GERB-a, kao što su lijekovi protiv bolova (NSAIL), acetilsalicina kiselina, željezo, lijekovi protiv tjeskobe i dr.

DISPEPSIJA

Dispepsija označava širi pojam želučanih problema povezanih s uzimanjem hrane, kao što su žgaravica, nadutost, bolovi i grčevi, osjećaj sitosti nakon manje količine hrane, osjećaj punoće i mučnine nakon obroka. Uzroci su širokog spektra: životne navike ( prehrana, pušenje, stres, alkohol), GERB, dijabetes, bolesti štitnjače ili drugo, a najčešće se uzrok niti ne može dijagnosticirati i tada govorimo o idiopatskoj dispepsiji.

GASTRITIS

Ukoliko dođe do upalnih procesa na sluznici želuca, uz znakove žgaravice i dispepsije, govorimo o gastritisu. Najčešći uzročnik gastritisa je bakterija Helicobacter Pylori ili predugo uzimanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (ibuprofen, ketoprofen i dr.). Na pojavu gastritisa svakako utječu i svi drugi uzročnici koje smo naveli u prijašnjim tegobama.

Sve ove indikacije mogu, uslijed neadekvatnog liječenja (nema ga ili pacijenti sami pokušavaju suzbiti simptome), dovesti do komplikacija kao što su:

• kronični kašalj
• promuklost
• neugodan zadah
• sinusitis
• oštećenje sluznice želuca, jednjaka, glasnica, usne šupljine i nosa
• ulkusne bolesti
• krvarenje iz jednjaka ili želuca

Kako bi spriječili nastanak ovakvih komplikacija važno je pravodobno reagirati i poduzeti sve mjere kako bi što uspješnije riješili postojeći problem.

Kao što možemo vidjeti, gotovo sva navedena stanja imaju jednake ili slične simptome, ali sa različitim ciljanim terapijama. Stoga je važno pravilno dijagnosticirati uzrok tegoba kod svakoga pojedinačnog pacijenta.

Ukoliko pacijenti nemaju ozbiljne i zabrinjavajuće simptome (krv u stolici, crnu stolicu, veliki gubitak težine ili dr.) poželjno je započeti samoliječenje što prije. Naravno ukoliko u razumnom roku simptomi ne prolaze svakako se treba obratiti liječniku.

ŠTO MOŽEMO PODUZETI ?

Od bezreceptnih lijekova na izboru imamo antacide, antagoniste histaminskih H2 receptora te inhibitore protonske pumpe.

ANTACIDI neutraliziraju želučanu kiselinu. Najčešće sadrže soli aluminija, kalcija, magnezija, natrija, a poneki i alginatnu kiselinu. Problem kod antacida je njihovo kratkotrajno djelovanje i shema doziranja koja uključuje često korištenje. Naime, trebali bi se uzimati 4-6 x na dan, 1-2 tablete, pri čemu tablete treba polako sisati ili žvakati. Suspenzije s alginatima pokazale su se učinkovitije budući da znatno umanjuju moguću iritaciju sluznice kod refluksa. Česti problem je prekomjerna upotreba natrijeva hidrogenkarbonata ili sode bikarbone koja može dovesti do sustavne alkazloze (glavobolja, ukočenost mišića, letargija i dr) i porasta serumskog natrija.

ANTAGONISTI H2 RECEPTORA I INHIBITORI PROTONSKE PUMPE lijekovi su koji smanjuju lučenje želučane kiseline i kao takvi imaju dugotrajniji učinak od antacida. Ipak, njihova primjena ograničena je prestankom tegoba ili procjenom liječnika. Dugotrajna antisekretorna terapija nastavlja se samo u bolesnika s visokim rizikom i čestim komplikacijama (krvarenje, ulkus i sl.)

Osim lijekova postoje i drugi pripravci koji su svakako vrijedni u liječenju tegoba ovoga tipa.

Biljni čajevi i tinkture – kod žgaravice i dispepsije preporuča se čaj od stolisnika, nevena, sljeza, sladića i vrlo blagi čaj od kamilice. Česta „pogreška“ kod primjene čajeva je korištenje čaja od metvice koji zbog visokog sadržaja eteričnih ulja može dodatno nadražiti sluznicu želuca. On se preporuča samo kod problema u probavljanju hrane, bez znakova žgaravice ili bolova.

Ekstrakt aloe vere tradicionalno je pokazao učinak kod poboljšanja simptoma upalnih stanja sluznice. Koristi se tekućina odmah ispod kože lista i gel kojim je ispunjena unutrašnjost lista. Uzima se na prazan želudac 2 do 3 puta dnevno. Pri izboru pripravaka aloe vere važno je odabrati onaj sa istaknutim specifikacijama aktivnih tvari.

Probavni enzimi dobar su izbor kada je žgaravica i dispepsija uzrokovana usporenom razgradnjom tvari. Naime, oni potiču probavu i iskoristivost hrane što donosi olakšanje simptoma koji se javljaju nakon jela. Važno ih je uzimati redovito, inače ne pokazuju puni učinak. Najčešće se preporučuje uzeti ih prije ili tijekom obroka.

Med i propolis imaju poznatu antibakterijsku aktivnost i kao takvi su korisni kod gastritisa, kada je on uzrokovan H. Pylori. Kao i kod aloe vere, da bi ovakvi proizvodi bili učinkoviti, treba odabirati one s jasnim sastavom aktivnih komponenti.

Na kraju, svakako je važno iz korijena promjeniti životne navike, jer bez toga, sva gore navedena terapija neće moći ispraviti štetu koji si sami činimo. Neki od općenitih savjeta su :

• uzimati manje i češće obroke
• paziti na vrstu hrane koju jedemo
• smanjiti tjelesnu težinu – smanjuje se tlak u trbušnoj šupljini i refluks u jednjak
• spavati na lagano uzdignutom jastuku
• izbjegavati usku odjeću i donje rublje
• ne jesti barem 4 sata prije spavanja
• prestati/smanjiti konzumaciju alkohola i pušenje
• ukoliko je stres izvor simptoma, poraditi na riješavanju uzročnika i nošenja sa stresom

Simptomi dispepsije zbog potrebe za promjenom životnih navika (koje je ponekad teško izrealizirati) često su dugotrajni i frustrirajući, pogotovo uz očekivanja da će samo lijekovi srediti cijelu situaciju. Zato je potrebno započeti promjene korak po korak, te uz savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom pronaći najbolje riješenje za spomenute tegobe.

mag. pharm. Mateja Bainac

Objava Želučane tegobe – osjećaj koji ne vara pojavila se prvi puta na Zdravije.hr.

Tzv. „Atletsko stopalo“ je gljivično oboljenje stopala, najčešće uzrokovano nekom ili više sojeva gljivica Trychophyton,  koje se manifestira oštećenjem i ljuštenjem kože i posljedično izazvanim svrbežom. Tinea pedis najčešće se razvija među nožnim prstima, najčešće početno između četvrtog i petog prsta. Ukoliko se ne liječi, u relativno kratkom roku može zahvatiti i cijelo stopalo, pa i druga područja tijela, poput prepona i torza.

Kao komplikacije netretirane infekcije mogu se razviti i potkožni mjehurići, te nastati pukotine (ragade) na koži, što otvara pristup potkožnom tkivu i uzrokuje bolove, oticanje i upalu. Na takvim otvorenim ranama može se razviti i sekundarna bakterijska infekcija.

Savjeti:

• izbjegavajte hodanje bosih nogu po područjima, gdje se kreće puno ljudi: ponajprije se to odnosi na javne bazene i kupališta, svlačionice, teretane ili atletske dvorane i terene.
• nikad ne nosite tuđe cipele i papuče (oprez u kuglanama!)
• nikad ne posuđujte neoprane tuđe ručnike za brisanje
• ukoliko odsjedate u hotelima ili drugim oblicima javnog smještaja, svakako nosite svoju obuću, jer gljivice obitavaju u tepisima i na kupaonskim podovima.
• tretirajte svoju obuću protugljivičnim puderom za obuću bar jednom tjedno (Gehwol, Scholl…)
• bacite svoje stare tenisice, papuče i cipele, jer mogu biti jako infestirane gljivicama, koje se hrane ostacima kože i izlučevinama žlijezda
• nosite obuću koja je izrađena iz prirodnih materijala (npr. koža), ne preuska i koja omogućuje stopalima da „dišu“
• nosite čarape izrađene od prirodnih materijala (vuna, pamuk), izbjegavajte likru i poliester. Presvlačite čarape što češće, a pogotovo ako se uznojite. Od koristi mogu biti i
• čarape s ušivenim bakarnim nitima radi svoga antiseptičkog učinka.
• nastojte nošenje bilo koje obuće svesti na što manju mjeru, zato što je suh i dobro ventiliran (po ljeti i osunčan) medij stopala nepovoljan za daljnji razvoj i razmnožavanje
• gljivica – u 30% infekcija moguća je remisija i bez ikakvog medikamentoznog tretmana.

Objava Atletsko stopalo – prevencija pojavila se prvi puta na Zdravije.hr.