„Poslije kiše dolazi sunce.“ Sunce kao simbol života, svijetla i zdravlja oduvijek nas prati kroz ljudsku povijest. No međutim, razvojem znanosti sve se više govori o negativnom utjecaju sunčevog zračenja na zdravlje, prvenstveno na povećanje rizika od tumora kože uslijed pretjeranog izlaganja Suncu.
SUNČEVO ZRAČENJE
Od ukupnog sunčevog zračenja vidljivi dio čini 50%, infracrveni dio 40%, a samo 10% sunčevog spektra ultraljubičasto zračenje (UV). No, upravo je UV zračenje najdiskutabilnije po pitanju dobrobiti odnosno opasnosti po ljudsko zdravlje. Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UV-A, UV-B i UV-C.
- UV-A zračenje
Ukupno 95-97% UV zračenja koje dopire do Zemljine površine čini UV-A zračenje. UV-A zrake prodiru dublje u kožu i oštećuju srednji sloj kože (dermis). Pri prevelikoj izloženosti dovode do starenja kože i pojave sunčevih pjega. Može doprijeti i do mrežnice oka, stoga dugotrajno izlaganje može uvelike povećati opasnost od degeneracije žute pjege. Šteta od UVA-zračenja je kumulativna, pa se preporuča nošenje sunčanih naočala.
- UV- B zračenje
UV- B zrake se apsorbiraju u površinskom sloju kože (epidermisu). Odgovorne su za proizvodnju vitamina D u ljudskoj koži te izazivaju tamnjenje kože. Kod pretjerane izloženosti izazivaju opekline, degeneraciju i starenje kože. Preveliko izlaganje UVB-zračenju može oštetiti rožnicu i izazvati bolno stanje, vrstu upale rožnice koja se naziva fotokeratitis.
- UV-C zračenje
UV-C zrake ne dopiru do Zemljine površine jer se apsorbiraju u ozonskom zračnom omotaču Zemlje.
KOLIKO DUGO VREMENA PROVODITI NA SUNCU ?
Ne postoji univerzalan odgovor na ovo pitanje budući da ono ovisi o više čimbenika: tipu i tonu kože, dobi, zdravstvenom stanju, prehrani i mjestu gdje živimo.
Generalno, znanstvenici smatraju kako je 5 do 15 minuta, maksimalno 30 minuta ukoliko ste tamnije puti, sasvim dovoljno da iskoristite sve blagodati sunca, bez uzrokovanja bilo kakvih zdravstvenih problema. Ukoliko koristite kreme za sunčanje možete se izlagati suncu i duže, s jednakim efektom.
Ono što je zasigurno važno neovisno o svim čimbenicima je izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. Naime, u to vrijeme je Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače.
ZAŠTO SE (UMJERENO) IZLAGATI SUNČEVOM ZRAČENJU ?
Treba imati na umu da sve negativne posljedice UV-zračenja nastaju prilikom pretjerane izloženosti Suncu. Uslijed takvog negativnog raspoloženja i straha od sunčevog zračenja zaboravljamo na dobrobiti koje nam Sunce donosi:
- Vitamin D – sunčevo zračenje pomaže u sintezi vitamina D koji je izuzetno važan u održavanju zdravlja kostiju, krvnih stanica i imunološkog sustava. Također, pomaže u iskorištenju i regulaciji određenih minerala, ponajviše kalcija i fosfora. Vitamin D ima zaštitni učinak protiv bolesti kao što su rak, šećerna bolest tipa II i multipla skleroza. Kod djece koja nemaju dovoljno vitamina D postoji opasnost od razvoja rahitisa, pri čemu kosti postaju mekše i slabije, a kod odraslih se mogu javiti osteoporoza i osteomalacija. Procjenjuje se da se umjerenim sunčanjem tijekom pet do deset minuta, dva do tri puta tjedno proizvode dovoljne količine vitamina D.
- Spavanje i san – naše oči trebaju svjetlost kako bismo imali normalan cirkadijalni ritam, odnosno pravilno vrijeme budnosti i sna. Dovoljna dnevna količina sunčeve svjetlosti pozitivno utječe na san jer sunce potiče sintezu hormona sna – melatonina.
- Raspoloženje – umjereno izlaganje sunčevom zračenju uz tjelesnu aktivnost omogućuje stvaranje endorfina koji djeluju relaksirajuće i opuštajuće na organizam. Sunce također djeluje i kao „prirodni antidepresiv“ na način da potiče stvaranje hormona serotonina koji je odgovoran za mentalno zdravlje.
- Imunitet – sunčevo zračenje utječe na imunološki sustav tako što potiče stvaranje obrambenih stanica organizma. Stoga, preporučeno je oboljelima od dermatoloških bolesti (atopijski dermatitis, psorijaza) izlaganje sunčevom zračenju oko 30 minuta kada je UV indeks niži tijekom dana.
- Manji rizik za dijabetes – dokazano je kako vitamin D koji se sintetizira tijekom izlaganja sunčevom zračenju uvelike smanjuje rizik za dijabetesom tipa I kod djece.
KAKO PRIPREMITI ORGANIZAM NA LJETNO IZLAGANJE SUNCU?
Prva stvar koja većini ljudi padne na pamet kako se zaštiti od sunca tijekom ljeta je namazati se različitim kremama s visokim zaštitnim faktorom. Navedena činjenica je naravno točna, no postoje još i dodatni načini kako se zaštititi.
Konzumiranjem mediteranske hrane koja uključuje maslinovo ulje, raznoliko voće i povrće mogu smanjiti štetan utjecaj zračenja. Antocijani, klorofil, beta-karoten i astaksantin su pigmenti / karotenoidi koji imaju antioksidativno, protuupalno djelovanje te potiču zdravlje kože. Možemo ih uzimati prehranom ili sintetskim putem barem 2 mjeseca prije ljetnih vrućina kako bi adekvatno pripomogli zaštiti organizma.
Mateja Bainac, mag.pharm.