Padom temperatura, a posebice s jačim valovima hladnoće, pojavljuju se okolnosti koje mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi svih dobnih skupina. To može izazvati nove ili pojačati već postojeće zdravstvene tegobe, ali se jednim dijelom odgovornim ponašanjem i poduzimanjem mjera prevencije veliku većinu nepoželjnih situacija može izbjeći.
Navedimo samo neke od njih, o kojima biste trebali razmisliti:
1. Promrzline
Ozljede kože i tkiva ispod kože koje nastaju uslijed izlaganja hladnoći. Relativno su česte kod onih koji na hladnoći borave dulje i češće, a težinom variraju od posve prolaznih do vrlo teških, koje mogu ostaviti trajne posljedice. Najviše su izložene otkrivene periferne površine tijela sa slabijom cirkulacijom, npr. prsti, uške, kapci, nos i brada, ali stradavaju i tkiva koja se nalaze ispod samih površinskih slojeva kože. Promrzline se rjeđe mogu javiti i na nekim sluznicama, npr. na očima, ukoliko ih se izlaže vjetrovitim uvjetima, npr. kod skijaša.
2. Pothlađivanje
Naše tijelo je u kontaktu s okolinom preko kože i sluznica. Kako je čovjek toplokrvni organizam, tjelesnu toplinu održava stalnom i naš metabolički sustav funkcionira unutar relativno uskog ravnotežnog područja. Po ljeti, pri visokim temperaturama ili pri povećanim naporima, tijelo se u toj ravnoteži održava širenjem, opuštanjem glatkih mišića krvnih žila ispod površine kože kako bi se višak topline prenijelo s tijela na okolinu, znojenjem i hlapljenjem znoja s površine kože i brojnim drugim komplementarnim mehanizmima.
Nasuprot tome, prilikom izlaganja niskim temperaturama, tijelo održava svoju toplinu na način da sužava periferne krvne žile, smanjujući isijavanje topline u okoliš, u isto vrijeme omogućujući konkretniju opskrbu unutrašnjih vitalnih organa. Ako tijelo nije u stanju svojim regulatornim mehanizmima nadomjestiti gubitak tjelesne topline prema okolišu, tjelesna temperatura pada. Pad tjelesne temperature već za stupanj i pol ispod normalnih vrijednosti, dakle ispod 35 stupnjeva Celsiusa, zovemo hipotermijom, tj. pothlađivanjem. – sjetite se Leonarda DiCaprija i Titanica. S padom intenziteta vitalnih funkcija već kroz vrlo kratak vremenski period može doći do nesvjesti, kome i smrti.
Tome su riziku posebno izloženi stariji i djeca, radi smanjene sposobnosti regulatornih mehanizama za održavanje tjelesne topline. Nadalje, osobe sklone uzimanju alkohola za „zagrijavanje“ za vrijeme hladnoća rade opasnu grešku. Alkohol širi krvne žile i izaziva pojačan gubitak tjelesne topline, a u isto vrijeme deprimira središnji živčani sustav i, ne manje važno, remeti prosudbu.
Ukoliko idete van, pametno je obući se slojevito, kloniti se alkohola i kofeina, održavati odjeću suhom i obavezno pokriti glavu, preko koje se isijava oko 10% topline tijela.
3. Srčanožilni sustav
Kako bi se spriječio prekomjerni gubitak tjelesne topline prema hladnijem okolišu, dolazi do sužavanja perifernih krvnih žila i ubrzanja protoka krvi kroz organizam. Tako prilikom izlaganja velikim hladnoćama, a pogotovo ukoliko ste uz to i tjelesno aktivni, dolazi do ubrzavanja pulsa, tlaka i povećanja opterećenja srca i cjelokupnog srčanožilnog sustava. Rizik, pa i smrtnost od srčanih i ishemijskih moždanih udara kod osoba sa srčanožilnim rizikom zimi može raste preko 20% u odnosu na ostatak godine.
Kronični srčani bolesnici, hipertoničari, osobe s povišenim masnoćama u krvi, dijabetičari i općenito osobe narušenog zdravlja ne bi se uopće, ukoliko je to moguće, trebali izlagati ekstremno niskim temperaturama, te izbjegavati intenzivnije tjelesne aktivnosti (lopatanje snijega i slično). Ukoliko isto ipak morate, nastojte ih svesti na minimum, dobro se obucite i obilno hidrirajte prije izlaganja hladnoći.
4. Prehlade i gripa
Zima je godišnje doba u kojemu se događa najviše prehlada. Postoji više razloga za to, najvažniji je svakako činjenica da se rinovirusi, uzročnici obične prehlade, a i brojni drugi, brže razmnožavaju u hladnijem mediju i “odgovaraju” im niske temperature. Hladan zrak je također sposoban zadržati manje vlage, a suh medij pogoduje prijenosu uzročnika bolesti. Grijanjem prostorija se već suh i hladan zrak dodatno isušuje, te se nerijetko relativna vlažnost, koja bi se, ovisno o sobnoj temperaturi, trebala kretati između 40-55%, spušta i ispod 10%. Prilikom udisanja, tako suh zrak preotima vlagu s površine sluznica dišnih puteva, isušuje i oštećuje njihovu funkciju filtriranja alergena, čišćenja i vlaženja zraka na putu prema plućima, stvarajući optimalan medij za prodor patogena i razvoj infekcija.
Nadalje, zbog duljeg boravka u kućama i drugim zatvorenim prostorima, povećana je izloženost i izmjena virusa među populacijom (inhaliramo i izbacujemo kapljice s uzročnicima koje onda inhalira netko drugi, pa netko treći, i tako…).
Naravno, gripa ima puno teži klinički tijek od obične prehlade, ali pravila su jednaka. Hladan zrak produljuje vrijeme preživljavanja virusa gripe izvan domaćina, dulje se boravi u zatvorenim prostorima, a suhoća zraka olakšava da mikrokapljice s virusima brže hlape i olakšaju, te ostanu u cirkulaciji u zraku. Jednim dijelom i zbog toga je sezona gripe uvijek u hladnijim godišnjim dobima, bez obzira na hemisferu.
5. Alergije i astma
Premda su alergije često radi većih koncentracija peludi u zraku povezivane samo s toplijim dijelom godine, alergije se naravno javljaju i po zimi. Uslijed pojačanog grijanja i dugotrajnijeg boravka u neprovjetravanim prostorijama, raste izloženost prašini, grinjama, životinjskoj dlaci i ostalim "kućnim" alergenima. Pristup alergena sluznici dišnog sustava dodatno olakšava isušivanje sluznice pod utjecajem suhog zraka.
Nadalje, alergijske reakcije mogu biti okidač za razvoj akutnih napadaja astme kod astmatičara. Osobe s astmom i KOPB su prilikom izlaganja dišnih puteva hladnom zraku pojačano izložene riziku od egzacerbacija bolesti. Stoga je preporučivo da osjetljive osobe nose pokrivala za nos i usta.
6. Suhoća i svrbež kože i sluznica
Koža, kao i sluznice, također pojačano gubi vlagu u hladnim i negostoljubivim zimskim uvjetima vani, ali i u kući. Rezultat toga su osjet zategnutosti, svrbeža, iritacije, ragade na pregibima i cijeli niz drugih nepoželjnih simptoma. Kako biste si pomogli, koristite intenzivnije kozmetičke pripravke od onih, koje ste koristili preko ljeta: kreme umjesto losiona, bogatije teksture umjesto lakših. Nadalje, koža je kao organ velike površine iznimno osjetljiva na gubitak vode pa se obilno hidrirajte da ga nadoknadite.
7. Ugljični monoksid
Ugljični monoksid je plin bez boje, okusa i mirisa, koji nastaje kao nusprodukt prilikom nepotpunog izgaranja fosilnih i drugih goriva. Iznimno je opasan jer se veže za hemoglobin većim afinitetom od kisika i na taj način, ukoliko se ne prepoznaju prvi simptomi trovanja (mučnina, kratkoća daha, bljedilo, nesvjestica) može izazvati fatalne posljedice. U sezoni intenzivnog grijanja, gdje pojačano dolazi do izražaja kvaliteta ili nekvaliteta instalacija i grijala, iznimno je važno održavati ispravnost dimovodnih instalacija i grijućih tijela u kućama, te automobila.
8. Sezonski afektivni poremećaj
Po društvenim medijima već je odavno uvriježen pojam “zimske depresije”, oko kojeg se lome koplja u stručnoj javnosti. Navedeni sezonski poremećaj raspoloženja može uzrokovati nekoliko čimbenika, koji su se poklopili dogoditi baš zimi. Uslijed nepovoljnijeg i hladnijeg vremena, kraćeg trajanja dnevnog svjetla, obiteljskih blagdana i intenzivnijeg boravka u zatvorenim prostorima, određenom, pretežno ženskom, dijelu populacije se pojavljuju osjećaji bezvoljnosti, pojačane potrebe za snom i blage depresije, pojačana želja za hranom i slično. Navedeni poremećaj češći je u sjevernoeuropskim i nordijskim zemljama gdje su dani zimi još kraći nego kod nas i, po nekim istraživanjima, povezuje se s promjenama intenziteta i/ili tajminga lučenja hormona serotonina i melatonina, do čega može doći uslijed smanjenog optičkog podražavanja našeg mozga dijelovima spektra vidljive sunčeve svjetlosti.
Kako si pomoći?
- Korištenje slojevite, slobodne odjeće i pokrivala za glavu, nos i usta
- sanitacija i redovno pranje ruku nakon kontakata sa dijeljenim površinama
- promoviranje navike kihanja i kašljanja u rukav ili maramicu
- korištenje ovlaživača zraka u zatvorenim prostorima
- redovno provjetravanje prostorija i promjena posteljine i odjeće
- izbjegavanje zadržavanja u kontaktu s oboljelim osobama
- cijepljenje protiv gripe
- promoviranje zdrave, kvalitetne i raznovrsne ishrane, smanjenje unosa šećera
- barem 8 sati spavanja preko noći
- dovoljno kretanja i redovite tjelovježbe
- stimuliranje imuniteta
- unos dovoljnih količina vitamina D
- izbjegavanje alkoholnih i stimulativnih napitaka za vrijeme boravka vani
Formula je jednostavna: mnoge nepovoljne utjecaje po zdravlje našeg tijela možemo sami neutralizirati ili barem umanjiti jednostavno – bavljenjem sobom, kvalitetom svog života, ishrane i navika!
Saša Sokač, mag.pharm.