Svi smo se barem jednom uvjerili u istinitost tvrdnje kako nismo ni svjesni nekih dijelova tijela dok nas ne zabole. Pogotovo to znaju svi koji su se susreli s akutnom ili kroničnom upalom sinusa.
Nos i sinusi predstavljaju šupljine ispunjene zrakom u koštanom skeletu lica i prednjem dijelu baze lubanje. Sinusi su smješteni u različitim predjelima glave pa ih dijelimo na frontalne, sfenoidne, etmoidne te maksilarne.
Postoje različita objašnjenja zašto imamo sinuse i čemu služe. Smatra se kako su sinusi nastali da bi ublažili povredu mozga prilikom traume glave (pad, udarac), ali i kako bi smanjili ukupnu težinu kostiju glave.
Sinusi su obloženi tankom sluznicom koja u normalnim uvjetima stvara malu količinu sluzi ili mukusa koja održava sinuse zdravima, podmazuje ih te „ispire“ štetne mikroorganizme kroz nosnu šupljinu. Sinusi su spojeni s nosnom šupljinom preko malih otvora. Često u zimskim mjesecima dolazi do upale nosne sluznice, pri čemu ona natiče i zatvara spojnice sa sinusima. Sekret koji nastaje u sinusima zadržava se i ne može izaći van , a zrak ne može ulaziti u sinuse. Na taj način sinusi se „čepe“ i nastaje upala sinusa ili sinusitis.
(Slika preuzeta s https://melbentgroup.com.au )
Upala sinusa najčešće nastaje širenjem upale nosne sluznice koja može biti uzrokovana virusima, bakterijama, alergijom ili drugim iritansima.
Brojni su nepovoljni uvjeti koji potiču upalu nosne sluznice i sinusa. Niske temperature uzrokuju pojačano lučenje sluzi i oticanje sluznice. Grijanje u prostorijama isušuje zrak, a takav suhi zrak dodatno isušuje sluznicu čime smanjuje njenu otpornost prema mikroorganizmima.
Nerijetko se susrećemo s dijagnozom devijacije septuma odnosno iskrivljenja nosne pregrade. Takva nepravilna građa dovodi do smetnji u pražnjenju sinusa, a poslijedično i do upale sinusa, glavobolja ili slabijeg prozračivanja srednjeg uha.
Upalu sinusa dijelimo prema dužini trajanja bolesti na:
- akutni sinusitis – 1- 30 dana
- subakutni sinusitis – 4 – 12 tjedana
- kronični sinusitis – više od 3 mjeseca
Akutni sinusitis najčešće nastaje kao posljedica virusne ili bakterijske infekcije nosne sluznice te alergije. Simptomi su na početku gotovo jednaki kao i kod prehlade : glavobolja, povišenje temperature, začepljenost nosa, šmrcanje i kihanje. Može biti prisutan i gnojni iscjedak iz nosa.
Ako simptomi potraju duže od 7 dana, govorimo o sinusitisu.
Tijekom pregleda, može postojati osjetljivost na pritisak iznad zahvaćenog sinusa. Osjetljivost područja ispod oka ukazuje na upalu čeljusnog sinusa, iznad oka na frontalni sinus, a u medijalnom očnom kutu na etmoidalni sinus.
Ukoliko se sinusitis ne izliječi tijekom prvih 30 dana upalna promjena sluznice prelazi u subakutnu sinusnu infekciju koja je još uvijek reverzibilna (povratna) i farmakološki liječiva. Ukoliko upala traje duže od 3 mjeseca govorimo o kroničnoj upali koja je ireverzibilna (nepovratna) i dovodi do trajne promjene sluznice sinusa.
Prva linija liječenja svakako je dekongestija i osiguravanje prohodnosti nosne šupljine. To činimo pomoću kapi i sprejeva za nos koji stežu krvne žile, smanjuju otečenost sluznice i otvaraju nos. Svakako je važno ograničiti njihovu primjenu i spriječiti dugotrajnu upotrebu koja dovodi do ovisnosti o nazalnim dekongestivima. Ukoliko se dokaže bakterijska infekcija (gnojna upala) liječnik uvodi antibiotsku terapiju. Mogu se koristiti i lokalni preparati na bazi kortikosteroida koje, kao i antibiotike, uvodi isključivo liječnik. U kroničnim stanjima moguća je i kirurška intervencija.
Postoji puno načina na koje možemo spriječiti pojavu infekcija gornjih dišnih puteva. Prije svega trebamo redovitim, kratkim prozračivanjem osigurati svjež zrak u prostorijama u kojima boravimo. Vlažnost i temperatura zraka jako su bitni čimbenici kada govorimo o zdravlju nosne i sinusne sluznice. Temperatura zraka treba iznositi 20 – 24 stupnja, a vlažnost iznositi oko 60 %. Svakako treba izbjegavati zadimljene i zagušljive prostore koji su izvor iritansa.
Mikroklimu prostorije možemo obogatiti eteričnim uljima koja su pokazala povoljan učinak na dišni sustav. Današnja aromaterapija daleko se odmakla od tradicionalne primjene, prava je to znanost o biokemijskim spojevima kojima je dokazana antivirusna ili antibakterijska aktivnost te eskpektorirajuć efekt (olakšava iskašljavanje). Neka od najpoznatijih eteričnih ulja su :
- čajevac – dokazan širok spektar antimikrobne aktivnosti
- kajeput – bogat cineolom (spoj zaslužan za ekspektorirajuće djelovanje), ugodan i za djecu
- eukaliptus globulus – sadrži 1,8 –cineol, uglavnom se koristi kod tegoba pluća
- eukaliptus radiata – sadrži manje 1,8 – cineola, blaže je, pogodan za djecu, uglavnom se koristi kod tegoba gornjih dišnih puteva
Eterična ulja najbolje je koristiti u difuzerima. Kada se raspršuju difuzerima, blagotvorni učinci čistih eteričnih ulja ostaju sačuvani u cjelini.
Moguća je i upotreba kućnih inhalatora vodenom parom. Pri takvoj inhalaciji eterična ulja trebaju se dodavati postepeno, a temperatura vode treba biti maksimalno 40 stupnjeva.
Osim vlaženja i obogaćivanja prostora treba se pobrinuti i za sluznicu nosa. Osobe sklone respiratornim infekcijama svakodnevnim ispiranjem nosa otopinama na bazi morske vode mogu prevenirati infekcije, a ukoliko do njih dođe hipertoničnim otopinama morske vode smanjuju otečenost sluznice i olakšavaju prohodnost nosa. Prednost korištenja morske vode je njena sigurnost, nepostojanje nuspojava i neograničena duljina primjene.
Odlična varijanta održavanja zdravlja sinusa, ali i ostatka dišnog sustava predstavlja i inhalacija modernim električnim inhalatorima. Najčešće se u prevenciji infekcije koristi fiziološka otopina koja se raspršuje u dišni sustav te ga vlaži, ispire nečistoće i tako čini otpornijim. Ovakva vrsta inhalacije sigurnija je od inhalacije vodenom parom.
Ukoliko do infekcije ipak dođe, moderna fitoterapija nudi rješenje. Razvijeni su uljni preparati s dodacima eteričnih ulja koji su učinkoviti u rješavanju neprohodnosti nosa i razgradnji sluzi u dišnim putevima. Svakako bi se trebalo promisliti o ovakvim preparatima kao prvom izboru kod akutnih, nekompliciranih sinusitisa.
Na kraju, zaključak je vrlo jednostavan. Kao i kod svake bolesti, i sinusitis bi bilo najbolje spriječiti, nego ga liječiti. Spoj prirode i moderne tehnologije zaista nudi široki spektar mogućnosti u kojem svatko od nas može pronaći najprikladniji način za prevenciju ove iscrpljujuće tegobe.
mag. pharm. Mateja Bainac