Gubitak kose
Kosa služi kao pokrivalo vlasišta i nema značajnu fiziološku ulogu, ali zato je estetski ljudima bitna. Lijepa, njegovana, zdrava i sjajna kosa osim što je predmet divljenja, ima veliki utjecaj na samopouzdanje čovjeka i na sliku kakvu čovjek stvara o sebi.
Građa kose
Kosa je građena od 80 % proteina keratina, te sadrži 18 različitih aminokiselina. Aminokiseline su povezane disulfidnim vezama (preko sumpora). Što je prisutan veći broj disulfidnih veza, to je kosa kovrčavija i otpornija na kemikalije i mehaničku obradu. Kovrčavost kose se povećava kada je kišovito vrijeme i velika vlažnost u zraku. Razlog tomu je stvaranje vodikovih veza kada kosa dođe u kontakt s vodom.
Kao i sve dlake, i vlasi su građene od korijena, stabljike i vrha. Korijen vlasi je oku nevidljiv jer je smješten unutar dlačnog folikula, u dermisu kože gdje dolazi do pigmentacije i stvaranja vlasi. Korijen vlasi ima proširenu glavicu poput lukovice u kojoj se nalazi dermalna papila ispunjena spletom krvnih žila. Značajna je za rast kose jer sadrži receptore za androgene hormone (muški spolni hormoni).
Stabljika vlasi sastoji se od tri koncentrična kruga gledajući iznutra prema van na popreječnom presjeku:
- medule koja sadrži stanice bez jezgri i slabe pigmentacije, može se protezati samo dijelom vlasi te biti isprekidana,
- kore zaslužne za čvrstoću, boju i teksturu kose te
- kutikule koja je građena od prozirnih ljuskica i predstavljaju zaštitni sloj vlasi.
Životni ciklus vlasi
Na vlasištu ima oko 100 000 folikula, a iz svakog folikula za vrijeme života izraste 20 vlasi. Prosječna brzina rasta vlasi je 0,33 mm/dan. Životni ciklus vlasi se sastoji od tri faze anagena, telogena i katagena faza.
U svakom trenutuku oko 85 % vlasi se nalazi u anagenoj fazi (fazi rasta). Anagena faza traje otprilike 6 godina. U toj fazi folikularne stanice se umnažaju i keratiniziraju.
Nakon završetka rasta, vlasi involuiraju i nastupa katagena faza u kojoj se donji folikul dlake odvaja od dermalne papile.
Odvajanjem dermalne papile započinje telogena faza koja traje 5 – 6 tjedana. U tom periodu kosa ne ispada već ostaje pričvršćena za folikul dlake sve dok ju nova vlas ne izgura van.
Završetkom telogene faze ponovno započinje anagena faza spajanjem dermalne papile i donjeg dijela folikula dlake.
Rast kose pod utjecajem je muških (testosteron, dihidrotestosteron, …) i ženskih (estrogen, progesteron) spolnih hormona. Muškarci i žene imaju obje vrste hormona samo je razlika u količini. S jedne strane, ženski spolni hormoni usporavaju rast kose produljujući anagenu fazu. Dok s druge strane, muški spolni hormoni ubrzavaju životni ciklus vlasi. Djelovanjem enzima α-reduktaze, prisutnog u vlasištu, testosteron se reducira pri čemu nastaje 5 puta potentniji oblik dihidrotestoteron. Djelovanjem tog hormona, vlasi postaju sve kraće i kraće, a s vremenom prestaju rasti. Folikuli postaju neaktivni pri čemu se povlače natrag u dermis i vlasište postaje glatko, bez vlasi.
Čimbenici koji utječu na ispadanje kose
Gubitak kose ili alopecija je ispadanje vlasi s vlasišta. Kod prosječnog odraslog čovjeka očekivani je dnevni gubitak oko 100 vlasi. Većina žena i muškaraca starenjem primjećuje da se kosa stanjuje i prorjeđuje. Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za ispadanje kose jer su njihovi receptori za androgene (muške spolne hormone) osjetljiviji što za posljedicu ima kraći životni ciklus vlasi. Nadalje, kemoterapija i uzimanje pojedinih skupina lijekova uzrokuju gubitak kose, ali tu je neosporna dobrobit primjene terapije i riječ je o reverzibilnom gubitku kose.
Žene u menopauzi primjeću tanju kosu na cijelom vlasištu ili čak ćelave dijelova vlasišta. Uzrok tome je neravnoteža ženskih spolnih hormona. Progesteron i estrogen podupiru brži rast kose i sprječavaju brzo ispadanje. Tijekom menopauze razine estrogena i progesterona se smanjuju, a razine androgenih hormona se povećavaju pri čemu se zatvaraju folikuli dlake i dolazi do ispadanja kose.
Za vrijeme trudnoće, posebice u drugom i trećem tromjesječju, tijelo luči više ženskih spolnih hormona i više od 90 % vlasi se nalazi u anagenoj fazi, fazi rasta. Nakon poroda, dolazi do pada razine hormona odnosno razine hormona se vraćaju na normalne razine što za posljedicu ima nagli gubitak kose.
U stanju akutnog i kroničnog stresa, pojačano se luči kortizol (tzv. stres hormon). Visoke razine kortizola u organizmu uzrokuju raspadanje hijaluronske kiseline i proteoglikana te se na taj način usporava životni ciklus folikula dlake.
Neuravnotežena prehrana je česti uzrok pojačanog gubitka i stanjivanja kose. Prehrana siromašna proteinima je jedan od uzroka jer osnovna građevna jedinica kose protein. Nadalje, manjak željeza, vitamina B skupine (posebice biotina), cinka te aminokiselina koje izgrađuju proteine pridonose osiromašenju kose.
Ukoliko gubitak kose bude značajniji ili se javlja ćelavost na pojedinim dijelovima vlasišta ili tijela obavezno se treba javiti liječniku. Liječnik će provesti određene pretrage ili pregled kojima će se ustanoviti stanje i pravi uzrok gubitka kose. Pravodobno javljanje liječniku znači i početak ciljane terapije ovisno o uzroku gubitka kose.
Preparati/tretmani protiv ispadanja kose
Na tržištu su dostupni različiti proizvodi koji mogu doprinijeti jačanju kose, vraćanju blistavosti, smanjenju krhkosti kose, stimuliranju rasta te smanjenju gubitka kose. Poželjno je kombinirati oralne i topikalne proizvode jer oni sinergistički, zajedno, doprinose poboljšanju stanja kose.
Kombinacije vitamina u kapsulama ili tabletama predstavljaju poželjne kombinacije za prvu pomoć za kosu. Vitamini B12, B6 i željezo imaju ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica koji donose krv bogatu kisikom i hranjive tvari do folikula dlake i na taj način omogućavaju rast kose. Vitamini C i E djeluju antioksidativno sprječavajući prebrzo starenje i propadanje stanica, a vitamin C doprinosi boljoj apsorpciji željeza potrebnog za rast kose. Bakar sprječava preranu pojavu sijedih vlasi dok cink doprinosi održavanju razine spolnih hormona u organizmu. Cink i vitamin A održavaju kosu sjajnom potičući lučenje sebum iz žlijezda lojnica na vlasištu.
Obzirom da je kosa prvenstveno građena od proteina, poželjno je da u dodacima prehrani ima aminokiselina. Arginin, cistein i metionin su aminokiseline koje se najčešće povezuju s jačanjem vlasi. Arginin proširuje dlačne folikule i omogućava da se cirkulacijom donesu hranjive tvari. Cistein pomaže dopremi cinka i željeza do korijena vlasi kako bi se osigurale dovoljne količine nutrijenata za rast snažne kose. Cistein sinergistički djeluje s metioninom jačajući sulfidne veze u vlasima. Nadalje, metionin sprječava nagomilavanje ulja, sebuma i masti koje bi uzrokovale začepljenje dlačnog folikula i tako inhibirale rast kose.
Isto tako, vitamini B skupine i aminokiseline se nalaze u brojnim topikalnim proizvodima. Vitamini B skupine i aminokiselina lokalno potiču mikrocirkulaciju u vlasištu, povećavaju prokrvljenost i opskrbu hranjivih tvari u vlasištu čime jačaju keratin i vlasi postaju čvršće.
Najvažnije u rješavanju problema ispadanja kose je odrediti uzrok. Postoji niz proizvoda na tržištu za koji su provedena ispitivanja učinkovitosti i dokazano je poboljšanje nakon njihove primjena, ali samo ako su upotrebljavani s pravom namjenom. Zato je vrlo bitno posavjetovati se s liječnikom kako bi se odredila prava terapija. Obzirom da sve dlake, pa tako i vlasi imaju svoj životni ciklus treba biti strpljiv i ne odustati ukoliko rezultati nisu vidljivi odmah.
Kristina Prelčec, mag.pharm.