ŠTO JE I KAKO NASTAJE ALERGIJA ?
Među najraširenije bolesti današnjice ubrajamo alergijske bolesti. Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša. Dolaskom proljeća, osim prirode, budi se i dobro znani alergijski rinitis – alergijska upala nosne sluznice. Alergeni – tvari koje uzrokuju alergijsku reakciju dovode do otpuštanja histamina i drugih medijatora koji djeluju na živce, žlijezde i krvne žile. Tako nastaju poznati, iritirajući rani simptomi alergije: svrbež, kihanje, vazodilatacija, edemi i sekrecija iz nosa. U kasnijoj fazi alergijske reakcije dolazi do aktivacije upalnih stanica što u konačnci dovodi do hipersekrecije sluznice i začepljenja nosa. Često se javljaju i simptomi na očima , uključujući svrbež, crvenilo, pečenje i suzenje.
KOJI SU UZROČNICI ALERGIJE ?
Najčešći uzročnici alergijskog rinitisa su alergeni iz zraka (pelud, grinje, alergeni životinja i plijesni, onečišćenja zraka), a nešto rijeđe potječu iz hrane i lijekova.
Često se simptomi javljaju sezonski, porastom koncentracije peludi u zraku. Moguće je istovremeno biti alergičan na više biljaka, pa posljedično imati smetnje tijekom proljeća zbog peludi stabala, a tijekom jeseni zbog peludi korova (ambrozija). Zbog toga je svakodnevno praćenje dinamike pojavljivanja alergenoga peluda u zraku, putem peludnog kalendara, od primarne važnosti zdrastvenim djelatnicima i osobama osjetljivim na određenu pelud.. Osobama s razvijenim simptomima alergijske reakcije informacije koje pruža peludni kalendar omogućuju prevenciju simptoma pravovremenim uzimanjem terapije i izbjegavanjem određenih peludnih alergena.
Ukoliko smetnje traju tijekom čitave godine ili se javljaju nekoliko puta godišnje, moguće je da su uzrokovane kućnom prašinom, dlakom ili slinom kućnih ljubimaca te drugim čimbenicima koji ne ovise o godišnjem dobu.
PREHLADA ILI ALERGIJA?
Dolaskom proljeća, ali i jeseni, izuzetno raste učestalost pojave prehlade. Simptomi prehlade i alergijskog rinitisa vrlo su slični, zbog čega dolazi do čestog miješanja ovih tegoba. Budući da je njihovo liječenje drugačije, ključno je znati razlikovati ove dvije dijagnoze. U narednoj tablici prikazani su neki od glavnih simptoma po kojima možemo zaključiti radi li se o alergiji ili prehladi.
| SIMPTOMI | ALERGIJSKI RINITIS | PREHLADA |
| Kihanje | Često, nakon kihanja ne postoji olakšanje | Rijeđe, nakon kihanja uglavnom dolazi do olakšanja |
| Bolnost grla, temperatura | Nije pristuna | Često, promjenjivo |
| Svrbež očiju i nosa | Često | Nije prisutan |
| Sluz | Vodenasta i prozirna | Uglavnom gusta, žuto-zelene boje |
| Trajanje | Dulji period (duže od 2 tjedna) | 6-7 dana |
KAKO LIJEČITI ALERGIJE ?
Liječenje alergijskog rinitisa predstavlja svojevrsni izazov, kako zdrastvenim djelatnicima, tako i samim pacijentima. Ključno je slijediti opće, nefarmakološke mjere liječenja alergija. One uključuju:
- izbjegavanje alergena
- izbjegavanje hrane koja dovodi do nosne sekrecije i opstrukcije
- prestanak pušenja
- bolje prozračivanje boravišnog prostora
- poboljšanje metoda čišćenja i stambenu higijenu
- kontrolu vlage
- kontrolu izvora onečišćenja (npr. duhanskog dima i plinova).
- planiranje aktivnosti na otvorenom samo ranije ujutro ili kasno navečer može pomoći (koncentracije peluda obično najviše u podne ili u rano poslijepodne)
- tuširanje nakon aktivnosti na otvorenom (smanjuje se kontaminacija peludom).
Nažalost, često je pridržavanje općih mjera neizvedivo ili nije dovoljno učinkovito. Stoga je gotovo nužno uvesti farmakološko liječenje.
Farmakoterapija najčešće uključuje primjenu intranazalnih ili inhalacijskih kortikosteroida, antagonista leukotrijenskih receptora ili oralnih antihistaminika.
Bezreceptni lijekovi za olakšanje simptoma alergijskog rinitisa su oralni antihistaminici i dekongestivi.
Antihistaminici sprječavaju efekte histamina, kao što su stvaranje edema, svrbež i drugi. Kod sezonskih tegoba, kao što je proljetni alergijski rinitis, preporuča se početi sa terapijom dva-tri tjedna prije početka polinacije. Prednost primjene antihistaminika su dobra podnošljivost, mogućnost dugotrajne primjene i malo kontraindikacija.
Dekongestivi su tvari koje smanjuju otečenost sluznice čime se nos „otvara“. Postoje oralni i lokalni dekongestivi (sprejevi za nos). Oralni dekongestivi se zbog nuspojava i relativno malog učinka ne preporučuju u redovitoj primjeni.
Lokalni dekongestivi preporučuju se koristiti prema potrebi, sa ograničenjem primjene 5-7 dana. Na tržištu postoje pripravci s dodatkom hijaluronske kiseline (održava vlažnost sluznice, pomaže zacjeljivanje) i dekspantenola (štiti epitel, potiče zacjeljivanje) što daje dodatnu vrijednost lokalnoj terapiji.
Nosnu sluznicu potrebno je što češće čistiti i ispirati morskom vodom da bi se otklanjali nakupljeni alergeni. Sprejevi s ektoinom umanjiti će intenzitet alergijske reakcije i zaštititi epitel nosne sluznice. Koriste se i nosne masti koje, osim što obnavljaju i vlaže nosnu sluznicu, stvaraju i mehaničku barijeru koja ju štiti od alergena.
POMOĆ IZ PRIRODE?
Postoji, naravno, i funkcionira, ali ne za sve skupine pacijenata; bitno je ipak naglasiti kako se biljni pripravci ne preporučuju trudnicama i dojiljama.
- Crni ribiz i uskolisni trputac
Crni ribiz je poznat po svojim protuupalnim svojstvima, dok uskolisni trputac osim protuupalnog ima i učinak ekspektoransa, zbog čega se primjenjuju kod nadražajnog kašlja prilikom alergija. Vremensko ograničenje primjene ovakvog pripravka najdulje je 1 tjedan.
- Kozlinac (Astragalus membranaceous)
Poznata biljka tradicionalne kineske medicine već dugo godina primjenjuje se za ublažavanje tegoba alergijskih reakcija koje uključuju alergijski rinitis, konjuktivitis, ili čak dermatitis. Kozlinac usmjerava odgovor imunološkog
sustava prema eliminaciji alergena i pritom znatno smanjuje alergijske simptome. Potrebno ga je početi koristiti u nižim dozama mjesec dana prije očekivane sezone alergija, te nastaviti u potrebnoj dozi tijekom cijele sezone.
- Kvercetin
Kvercetin je biflavonoid sa snažnim antioksidativnim, antihistaminskim i protuupalnim djelovanjem. Smanjuje simptome alergije, astme, peludne groznice i osipa. Preporuka je uzimati od 250-600 mg /dan podijeljeno u dvije doze, zajedno s vitaminom C i bromelinom s kojima ima sinergističko djeovanje. Prirodno ga možemo dobiti iz sjemenki grožđa, zelenog čaja, peršina, luka ili tamnog bobičastog voća.
Osobe koje nemaju optimalnu razinu kalcija u organizmu osobito su podložne alergijama, jer on smanjuje i normalizira propusnost krvnih žila, do koje dolazi djelovanjem oslobođenog histamina. Preporuka je uzimati dozu od 800, pa čak do 1.300 mg/dan, te ju postupno smanjivati s ublažavanjem simptoma.
Visoka doza vitamina C smanjuje lučenje histamina i potiče njegovu razgradnju te smanjuje mogućnost spazma bronhalnih puteva. Potrebno ga je uzimati u dozi od 1.000-1.500 mg/dan.
Zdrava i uravnotežena mikroflora crijeva je ona u kojoj je broj dobrih bakterija veći od broja patogenih i preduvjet je za zdravo funkcioniranje imunološkog sistema i zdravlje čitavog organizma. Istraživanje PANDA (Probiotics and Allergy) dokazalo je da postoji čvrsta veza između crijevne flore i alergija. Djeca trudnica koje su uzimale probiotike tijekom trudnoće imala su i do 80% smanjenu pojavnost dermatitisa i astme. Probiotici omogućuju organizmu stvaranje više antitijela imunoglobulina IgG, te tako štite organizam od jakih alergijskih reakcija.
Crni kim ima imunomodulatorno djelovanje, što znači da pojačava ili smanjuje reakciju imuniteta, ovisno o stanju u kojem se organizam trenutno nalazi. Tretman kod alergija potrebno je započeti i nekoliko mjeseci prije perioda polianacije (ožujak/travanj) da bi se organizam pripremio za visoku koncentraciju peludi u zraku. Uzimanje bi se trebalo nastaviti sve do kraja jeseni, nakon čega se može napraviti pauza i ponovno započeti s upotrebom u veljači.
Mateja Bainac, mag.pharm.