Savjeti i preporuke

Gripa – pitanja i odgovori

Što je?
Gripa je visokozarazna i ozbiljna virusna bolest dišnog sustava koja svake zime puni novinske i medijske stranice, prvenstveno zbog toga što svake godine od te bolesti oboli veliki broj ljudi (u RH se te brojke mjere i u desecima tisuća – prošle zime je HZJZ registrirao 59715 oboljelih od gripe).

Karakteriziraju je nagli nastup simptoma bolesti:
• visoka do vrlo visoka temperatura
• groznica
• bolnost mišića i zglobova cijelog tijela
• bolnost grla pri gutanju, suhi kašalj
• glavobolja, bolnost očiju, osjetljivost na svjetlo
• opća malaksalost i loše opće stanje

Za gripu je karakteristično to što opći simptomi nastupaju prvi, a respiratorni s vremenskim odmakom- kašalj, npr. može potrajati još tjednima nakon prolaska općih simptoma. Osoba je zarazna otprilike jedan dan prije pojave prvih simptoma, te 5-7 dana nakon njihove pojave.
Radi se o virusnoj bolesti prenosivoj kapljičnim putem, zbog čega se vrlo jednostavno širi i prenosi putem zraka, te je možete dobiti socijalnim kontaktom, udisanjem mikrokapljica iz iskašljaja ili sekreta koje zaraženi izbacuju kihanjem, ali i kontaktom s površinama na kojima se nalaze virusi prenešeni rukama, npr. kvakama vrata ili sanitarnim uređajima.
Sam virus u zraku, van domaćina, može preživjeti preko sat vremena, što je u zimskim mjesecima, kada je zrak u kućanstvima i ustanovama niske vlažnosti i ustajao, i više nego dovoljno za brzo i široko rasprostranjivanje.

Kako si možemo pomoći u prevenciji:
• čestim pranjem ruku
• izbjegavanjem dodirivanja oči, nosa i usta rukama
• izbjegavanjem prenapučenih zatvorenih prostora u sezoni gripe
• susprezanjem od socijalnih kontakata, npr. grljenja, rukovanja i sl.
• umjerenom tjelesnom aktivnošću
• uravnoteženom prehranom.
• obilnim hidriranjem
• dodacima prehrani koji mogu pomoći ili poboljšati funkciju imunosnog sustava, npr. preparata s matičnom mliječi ili beta-glukanima.

Cjepivo?
Najefikasniji način zaštite od gripe. Pošto se virus gripe pojavljuje u nekoliko glavnih tipova (A/B/C), te velikog broja sojeva koji iz sezone u sezonu neprestano mutiraju u nove oblike, sastav cjepiva odvojeno za sjevernu (u veljači za predstojeću sezonu) i južnu hemisferu (u rujnu) formira WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) na temelju informacija prikupljenih iz 115 nacionalnih centara za gripu, među kojima je i hrvatski.
Samo cjepivo nije 100% efikasno u zaštiti od gripe. Učinkovitost cjepiva ovisi o dobi i općem stanju cijepljenog pacijenta, kroničnim bolestima i drugim elementima zdravlja, te o udjelu i raspodjeli sojeva uzročnika u samoj epidemiji u odnosu na prognozirane vrijednosti. Učinkovitost cjepiva je najviša kod mladih i zdravih pacijenata, a opada s padom općeg zdravstvenog stanja, iznad 60. godine starosti i kod djece.
Tako možemo reći da cijepljenjem samo smanjujete vjerojatnost obolijevanja od gripe. Postotci učinkovitosti se neprestano mijenjaju, ali obično se kreću između 40 i 80%.
Isto tako, kod osoba koje su se više puta cijepile protiv gripe, očekujemo veću efikasnost nego li kod osoba koje do sada nisu cijepljene, ali se svejedno, kao i kod necijepljenih osoba, može dogoditi da obolite, čak i razvijete teži oblik bolesti.Cijepiti se mogu cijepiti sve zdrave osobe i djeca iznad 6 mjeseci starosti.

Svakako je preporučivo da se cijepe:
• osobe koje imaju veću šansu za razvoj komplikacija gripe ili osnovne kronične bolesti (stariji od 65 godina, bolesnici neovisno o dobi s kroničnim srčanim, plućnim, malignim, imunološkim, metaboličkim bolestima)
• transplantirani pacijenti
• zdravstveni djelatnici, jer su u sezoni gripe više izloženi uzročnicima gripe i zato da ne prenesu bolest na pacijente,
• osobe u koje skrbe za starije osobe u kolektivnom smještaju (da ne prenesu bolest na štićenike)
• trudnice (da se smanji rizik od komplikacija trudnoće zbog gripe i da se prijenosom protutijela na plod novorođeno dijete zaštiti od gripe u prvih par mjeseci života)

Trebate li ići kod liječnika?
Osoba može i ne mora imati simptome gripe, a svejedno biti prijenosnik.
Ukoliko su prisutni uobičajeni simptomi gripe i ne pripadate u neku od rizičnih skupina nabrojanih dolje, ne morate ići kod obiteljskog liječnika, ali ga svakako obavijestite radi unosa podataka o pobolu i otvaranja bolovanja, ukoliko ste u radnom odnosu.

Osim ako…
• se nakon izvjesnog poboljšanja kliničke slike ona ponovo znatno pogorša
• dobijete osip nepoznatog porijekla
• postanete dezorijentirani ili razvijete druge neurološke simptome
• osjetite jaku mučninu
• razvijete druge simptome infekcije dišnog sustava, npr. naporan i neprestan kašalj, gnojni ili gusti iscjedak ili iskašljaj, koji bi mogli ukazivati na bakterijsku superinfekciju za koju će vam liječnik propisati antibiotik.
• primjetite oticanje i izrazitiju bolnost limfnih čvorova vrata
• osjetite probleme s disanjem ili gušenje

Postoji li lijek za gripu kad je već dobijete?
Postoje dva protuvirusna lijeka koja mogu olakšati klinički tijek primarne bolesti ukoliko ih se primjeni unutar 48 sati od pojave prvih simptoma: amantadin i rimantadin. Indicirani su za primjenu kod vrlo rizičnih bolesnika, trudnica u zadnjem trimestru trudnoće i sl.

Najopasnije i najčešće komplikacije gripe su:
• primarna virusna ili sekundarna bakterijska upala pluća (pneumonija)
• bronhitis i bronhiolitis
• Reyev sindrom
• upala srednjeg uha
• encefalitis
• miokarditis

A pomažete si tako što:
• u okviru dopuštenih dnevnih doza pijete paracetamol ili NSAR lijekove poput ibuprofena, ketoprofena ili naproksena za suzbijanje simptoma vrućice i/ili tjelesnih bolova
• ne upotrebljavate antibiotike bez preporuke liječnika zato što su oni protiv virusnih uzročnika ove bolesti potpuno nedjelotvorni.
• obilno se hidrirate jer visoka temperatura ubrzava gubitak vode i elektrolita putem kože te na taj način olakšava dehidriranje organizma
• mirujete i odmarate, lagano se hranite
• čak i po slabljenju simptoma imate na umu da prebolijevanje gripe ostavlja imunološki sustav oslabljenim te ostajete podložni oportunim infekcijama gljivicama, virusima i bakterijama u tjednima koji slijede; vraćanje u radnu i društvenu okolinu treba biti postepeno i s mjerom.

Saša Sokač, mag.pharm.