Savjeti i preporuke

Folna kiselina

Folat, poznat pod nazivima folna kiselina, folacin i vitamin B9, pripada velikoj skupini B vitamina. Organizam je ne može sam sintentizirati već se mora unositi u organizam pravilnom prehranom ili u obliku dodatka prehrani. Preporučena dnevna doza za djecu stariju od 14 godina i odrasle je 400 μg koju je moguće zadovoljiti pravilnom i raznolikom prehranom.

Izvori folne kiseline

Folnu kiselinu u značajnim količinama pronalazimo u kvascu, grahoricama (leća, slanutak, grah), zelenom povrću (prokulice, kelj, zelena salata, špinat, zelena paprika), svježe kuhanoj cikli, lješnjacima i orasima. Osjetljiva je na visoke temperature te ju treba što kraće termički obrađivati kako se ne bi uništila prilikom obrade. Folna je kiselina hidrosolubilan vitamin što znači da je topiv u vodi, izlučuje se urinom te je stoga rizik predoziranja sveden na minimum.

Primjena folne kiseline

Naveliko je poznato da je folna kiselina od izuzetne važnosti trudnoće, ali koja je njena osnovna uloga u organizmu? Folna kiselina mora proći kemijske reakcije kako bi nastao tetrahidrofolat (THF) i drugi aktivni derivati. Neophodni su organizmu jer sudjeluju u

  • sintezi DNK i RNK

Derivati folne kiseline sudjeluju u reakcijama kojima nastaju purinske i pirimidinske baze koje su osnova DNK i RNK.

  • metabolizmu aminokiselina

Homocistein je aminokiselina koja sadrži sumpor, a nastaje iz aminokiseline metionina tijekom fizioloških metaboličkih procesa. Folna se kiselina nizom kemijskih reakcija pretvara u metiltetrahidrofolat (metil-THF) koji je potreban da bi nastao metilkobalamin (metil-B12). Metil-B12 djelovanjem homocistein metiltransferaze omogućuje nastanak aminoksieline metionin iz homocisteina.

Homocistein popomaže odlaganje lošeg kolesterola (LDL kolesterola) na stijenke krvnih žila što doprinosi razvoju ateroskleroze. Visoka razina homocisteina utječe i na veću tendenciju zgrušavanja krvi te tako povećava mogućnost stvaranja ugrušaka. I upravo zbog toga, povišena razina homocisteina se smatra čimbenikom rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Obzirom da folna kiselina smanjuje razinu homocisteina u krvi, kaže se da ima povoljan kardiovaskularni učinak.

Također, nedostatak folne kiseline može prouzročiti i potencirati depresiju jer u tom slučaju raste razina homocisteina koja snižava razinu serotonina.

Neophodna je za spermatogenezu muškarca, ali i za plodnost kod žena. Polimorfizam u genima enzima koji sudjeluju u ciklusu folne kiseline povezan je s neobjašnjivom neplodnošću žena.

Povećani unos folne kiseline preporuča se svim ženama koje pokušavaju začeti da bi se izbjegao defekt neuralne cijevi novorođenčadi. Nakon što je otkrivena povezanost između folata i defekta neuralne cijevi novorođenčeta, zdravstvene organizacije i vlade zemalja diljem svijeta su provela postupak obogaćivanje hrane folatima. Smatrali su da je to potrebno obzirom da se neuralna cijev zatvara tijekom prva četiri tjedna gestacije kada većina žena još nije ni svjesna trudnoće. Takva odluka se pokazala ispravnom. Provedena meta-analiza globalne prevalencije spine bifide je pokazala da je u zemljama koje su uvele obavezan postupak obogaćivanja hrane folatima pojavnost spine bifide novorođenčadi smanjena za 30 % u odnosu na zemlje koje nisu ili su dobrovoljno provodile obogaćivanje hrane. Hrana koja se najčešće obogaćuje je brašno, a u nekim zemljama se obogaćuju i grahorice. U Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalne smjernice o obogaćivanju hrane folnom kiselinom.

Metabolizam folne kiseline i vitamina B12 su usko povezani. Niska razina vitamina B12 uzrokuje pernicioznu anemiju, a povećani unos folne kiseline ju može maskirati. Od tuda potječe opravdana zabrinutost o obogaćivanju hrane folatima.

Još se istražuju učinci folne kiseline u staračkoj makularnoj degeneraciji i tumorima.

Dodaci prehrani

Neadekvatna prehrana, uvjeti života, zdravsteno stanje i korišenje nekih lijekova utječu na razinu folata. Nedovoljan unos iz hrane čest je kod alkoholičara i različitih bolesti jetre, a malapsorpcija može biti posljedica poremećaja na razini probavnog sustava. Na tržištu postoje različiti oblici folne kiseline u obliku dodataka prehrani.

  • Solgar Folacin 400 μg doprinosi rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće, normalnu sintezu aminokiselina, normalnu funkciju imunološkog sustava, smanjenje umora i iscrpljenosti uz uravnoteženu i raznovrsnu prehranu i zdrav način života.
  • Natural Wealth Folna kiselina 400 μg u jednoj tableti zadovoljava dnevne potrebe za unosom folne kiseline.
  • TwinLab Folna kiselina u jednoj kapsuli sadrži 600 μg folne kiseline.

Za žene u reproduktivnoj dobi savjetuje se uzimati 400 μg folne kiseline najmanje mjesec dana prije začeća te nastaviti uzimati za vrijeme trudnoće jer smanjuje rizik nastanka defekta neuralne cijevi novorođenčeta, ali i smanjuje rizik razvoja anemije kod trudnica.

  • Elevit Elenatal multivitaminski pripravak koji sadržava količine vitamina i minerala koje su posebno prilagođene razdoblju planiranja trudnoće i prvog tromjesečja trudnoće. Namijenjen je zadovoljavanju povećanih potreba trudnica za hranjivim tvarima i potpori zdravom razvoju djeteta, jer uz ostale vitamine i minerale sadržava i folnu kiselinu (folna kiselina i Metafolin).

Mnogi se danas bore s problemom neplodnosti čiji uzroci su različiti, ali svi se slažu u jednome – povećan unos folne kiseline može pridonijeti začeću.

  • Swanson Ultra Folna kiselina je jedinstveni oblik na tržištu jer sadrži 400 μg folata kao 5-MTHF, biološki aktivnog i bioraspoloživog oblika. To znači da se u krvi odmah nalazi u aktivnom obliku i organizam ju može u potpunosti iskoristiti.
  • INOFOLIC i GYNOSITOL su dodaci prehrani koji sadrže mioinozitol i folnu kiselinu. Preporučaju se ženama koje imaju sindrom policističnih jajnika, hormonsku neravnotežu, hirzutizam ili problema sa začećem.

Pravilna, prikladna i raznovrsna prehrana mogu osigurati dnevne potrebe zdravog organizma za folnom kiselinom, a u svim ostalim situacijama tu su dodaci prehrani.

Kristina Prelčec, mag.pharm.