Savjeti i preporuke

Voda i ljudsko tijelo

Par interesantnih činjenica koje možda niste znali:

  • Ljudsko tijelo sadrži u prosjeku oko 65% vode i ovisi o puno čimbenika: dobi (djeca imaju preko 75% udio vode u tijelu), spolu (žene zbog većeg udjela masnog tkiva imaju oko 5% manji udio vode u tijelu od muškaraca), rasi, tjelesnoj građi i debljini.
  • Najveći udio vode u ljudskom tijelu sadržan je u krvi, mišićima, mozgu i kralježničkoj moždini, očima, probavnim organima, koži, a najmanji udio sadrže kosti (oko 20%) i masno tkivo (oko 10%).
  • Voda u tijelu služi kao otapalo za prijenos i preradu hranjivih tvari, medij za izlučivanje štetnih proizvoda tjelesnog metabolizma, za kontrolu tjelesne topline, podmazivanje zglobova i ublažavanje udarnih ozljeda.
  • Gubitak vode iz tijela se događa mokrenjem i probavom, disanjem (“oblačići” kondenzirane pare pri disanju po hladnom vremenu), znojenjem (stavite prozirnu PVC foliju preko kože na ruci na par minuta), suzama i na mnoge druge načine, a nadoknađujemo ga pijenjem tekućina ili unosom hrane bogate vodom, poput biljnih namirnica, sirovog mesa i ribe.
  • Prvu žeđ osjetimo već kad tijelo izgubi između 1 i 2% tjelesne vode i javlja se potreba za pijenjem kako bi se koncentracije elektrolita i viskoznost tjelesno prisutnih tekućina vratili u optimalne.
  • U trenu kad osjećamo intenzivnu žeđ, već smo dehidrirani i tijelo je mobiliziralo vodu iz svih raspoloživih spremišta kako bi održalo normalnu funkciju vitalnih organa, ponajprije mozga. Kada smo jako žedni, voda je počela nedostajati i samom mozgu za normalno funkcioniranje.
  • Dio glavobolja je uzrokovan dehidracijom i može se jednostavno ublažiti – nadoknadom tekućine!
  • Ljudski organizam može izdržati i do tri tjedna bez hrane, a bez vode ne više od 4 do 5 dana.
  • Djeca su posebno izložena riziku od pretjeranog gubitka vode iz tijela (dehidracije), posebice kod velikih vrućina, intenzivnih napora, povišene temperature, proljeva i povraćanja jer ovisno o dobi imaju i do tri puta veći omjer površine kože po jedinici volumena od odraslih osoba. Također, novorođenčad i mala djeca imaju znatno veću frekvenciju udisaja i izdisaja (do 45/minuti) od odraslih osoba (10-12/minuti).
  • Slatki napitci poput gaziranih pića i sokova, kave, a posebno alkohola ne nadoknađuju tijelu vodu, već djeluju diuretski – pojačavaju funkciju bubrega i na taj načine dovode do daljnje dehidracije tijela.
  • Trebalo bi unositi čistu pitku vodu pošto je ona najzdravija za tijelo, nema kalorijsku vrijednost i izravno se prima u organizam.

Stoga bi se unos vode trebao događati redovito i u količinama ravnomjerno raspoređenih 6-8 čaša vode dnevno (oko 1.5L), s ciljem da žeđ uopće ne osjetimo!

Saša Sokač, mag.pharm.