Kralježnica je jedan od glavnih dijelova tijela čovjeka. Nužna je za pokretanje, podupire glavu, stabilizira zdjelicu te služi kao zaštita leđne moždine. Kralježnica je fleksibilna jer se sastoji od relativno malih kostiju – kralježaka, koji su razdvojeni otpornim intervertebralnim diskovima.
Sastoji se od 33 kralješka, od kojih je 7 vratnih (cervikalnih), 12 prsnih (torakalnih) u gornjem dijelu leđa, 5 slabinskih (lumbalnih) u donjem dijelu leđa, 5 sakralnih koji su srasli tako da tvore krstačnu kost – sakrum, te 4 trtična koji tvore takozvanu repnu kost ili trticu.
Kralješci se označavaju prema nazivu i broju, pa postoje C1-C7 (cervikalni), T1-T12 (torakalni), L1-L5 (lumbalni) i S1-S5 (sakralni). Trtični kralješci smatraju se kostima, pa im nisu dodijeljeni brojevi.
Ukoliko se kralježnica promatra s bočne strane, vidljiva je njena dvostruka zakrivljenost u obliku slova S koja omogućava da se glava nalazi okomito na bokove te na taj način omogućava bolje držanje i manji utrošak energije prilikom pokretanja.
Intervertebralni disk je snažni ligament koji povezuje dva kralješka. Funkcija intervertebralnog diska je omogućavanje međusobnog pomicanja dvaju kralješka te prigušivanje opterećenja u suradnji s kralješcima. Veličina diska se povećava od vrata prema donjem dijelu leđa kako raste i potreba za prigušivanjem opterećenja zbog težine i gravitacije. Svaki je disk građen od tri osnovna dijela koja se međusobno razliku po udjelu proteoglikana (proteina koji veže vodu), kolagena i vode. Vanjski dio diska čine nekoliko slojeva vlakana najvećim dijelom građeni od kolagena koji omogućavaju rigidnost diska i zaštitu unutarnjeg mekanog dijela. Unutrašnjost diska je poput želatine te omogućava maksimalnu hidrataciju. Upravo ta gel-struktura diska prigušuje i prenosi opterećenje duž cijelog diska. Kao svaki ligament, i intervertebralni diskovi su podložni ozljedama. Degeneriranjem, propadanjem i pucanjem diska uslijed izvođenja i ponavljanja nekih pokreta i radnji, može doći do niza zdravstvenih komplikacija. Tako, na primjer, pomakom diska prema naprijed, nazad ili u stranu dolazi do pritiska na okolne žile, leđnu moždinu ili korijene živaca.
Hernija diska
Disk može puknuti kada se na njega vrši previše pritiska odjednom, ali i pod malim pritiskom ukoliko se na disk opetovano slažu ozljede tijekom vremena. Ljudi u dobi između 30. i 50. godine života su u najvećoj opasnosti od hernije zato što se elastičnost i vodeni sadržaj diska smanjuje s dobi. Uslijed prevelikog pritiska na disk, disk puca i unutrašnja gel-struktura diska se izlijeva van tvoreći disk s hernijom. Materijal koji se izlio u spinalni kanal može stvoriti pritisak na živce u spinalnom kanalu koji može dovesti do problema u funkcijama korijena živca. Osim pritiska, može se javiti i kemijska iritacija korijena živca. Te dvije stvari mogu uzrokovati bol, slabost i utrnuće u područje tijela kojem živac donosi osjet. Simptomi diska s hernijom mogu biti tupa ili oštra bol, grčenje mišića, slabost, peckanje ili prenesena bol.
Kako liječiti herniju diska?
Ako gubitak živčane funkcije ne napreduje i ako nije težak, većina se ljudi s hernijom diska u donjem dijelu leđa oporavi bez operacije. Pri spavanju koristiti čvrst, potporni madrac. Mnogim ljudima pomaže jednostavna prilagodba položaja pri spavanju―jastuk ispod pojasa i drugi jastuk ispod ramena mogu pomoći ljudima koji spavaju na strani dok jastuk ispod koljena može pomoći ljudima koji spavaju na leđima. U cilju smanjenja mišićnih grčeva i bolova, te ubrzanja oporavka često se preporučuju vježbe. Normalno je kralježnica i u vratnom i u donjem dijelu leđa zakrivljena prema naprijed. Izravnanje tih krivina ili čak zakrivljavanje leđa prema natrag osigurava više prostora leđnim živcima i olakšava pritisak koji je vršila diskus hernija.
Acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, naproksen i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL) obično pomažu u olakšavanju boli dok se teška bol liječi opioidnim analgeticima.
Ispupčenje diska (bulging)
Ispupčeni disk (bulging) je nabreknuće u vanjskom dijelu diska koje nastaje zbog slabljenje vanjskog dijela. Za razliku od hernije diska kod ispupčenja ne dolazi do izlijevanja sadržaja diska. Ispupčeni diska znak je da postoje problemi u okolnim područjima kralježnice. Ispupčeni disk u vratu ili leđima može biti jedan od uzroka išijasa ili stegnutog živca. Simptomi ispupčenog diska obično će se osjetiti samo kada se upale zbog aktivnosti koja stavlja pritisak na okolni živac. Većina ljudi osjećat će bol u području ispupčenja. Ispupčenje diska u vratu i u donjem dijelu leđa imaju slične simtome. Jedina je razlika što će ispupčeni disk u vratu uzrokovati utrnuće i peckanje u rukama, šakama i prstima gdje idu živci, a ispupčeni disk u donjem dijelu leđa će uzrokovati utrnuće i peckanje u nogama, stopalima i nožnim prstima.
Kako liječiti ispupčenje diska?
Liječenje ispupčenja diska obično započinje odmaranjem i NSAIL poput acetilsalicilne kiseline, ibuprofena i naproksena. Toplina i hladnoća često se dodaju planu liječenja ispupčenog diska kako bi se pomoglo pri liječenju. Hladnoća se koristi prvih 48-72 h kako bi se smanjila upala povrijeđenog područja. Led i ledeni oblozi ne smiju se nanositi direktno na kožu. Treba ih obložiti (npr. u plastičnu foliju) i postaviti preko ručnika ili tkanine. Nakon 20 min se led uklanja, te ponovno nanosi nakon nekog vremena, opet tijekom 20 min i to za vrijeme od 1 do 1½ h. Ovaj postupak se može ponavljati nekoliko puta tijekom prvih 24 h. Nakon toga dolazi do izmjena s toplinom kako bi se pomogao krvotok i zacjeljivanje zahvaćenog područja. Grijanje, pomoću toplog obloga, se može poduzimati u jednakom vremenskom trajanju. Budući da koža leđa može biti neosjetljiva na toplinu, topli oblozi se moraju primjenjivati pažljivo, da ne bi došlo do opeklina. Ne savjetuje primjena toplih obloga tijekom noći, kako bi se izbjeglo dugotrajno izlaganje zbog spavanja s oblogom na leđima.
Lumbalna bol – bol u leđima
Bol u donjem dijelu leđa, lumbalnom dijelu kralježnice, najčešća je bol zbog sve većeg trenda pretilosti i sjedećeg načina života. Uzrok boli u leđima većinom dolazi od uganuća ili naprezanja uzrokovanih pokretima koji opterećuju kralježnicu – dizanje predmeta neprikladnim tehnikama ili nagli pokreti zakretanja. Ako je to uzrok boli u leđima, ona će zacijeliti sama s vremenom. Bol može biti tupa, nagla i oštra, može se pojaviti s pokretom ili pak uzrokovati utrnuće u rukama ili nogama.
Kako liječiti bol u leđima?
Smanjenje prekomjerne tjelesne težine uvelike će smanjiti opterećenje kralježnice. Redovito izvoditi vježbe za jačanje leđne i trbušne muskulature kako bi kralježnica imala snažne podupirače. U početnim stadijima boli u leđima, uređaji za elektrostimulaciju mogu održati i pojačati snagu mišića. Za liječenje mogu se koristiti oralni NSAIL i njihovi lokalni preparati te toplo – hladni oblozi. Prirodne trave (vražja kandža i paprika) i eterična ulja (ružmarin kemotip kamfor, paprena metvica) uklopljena u lokalne pripravke pomažu u liječenju križobolje u ljudi koji nisu učestalo koristili analgetike. Korištenje steznika i ortoza može biti korisno, ali samo kratkotrajno. Dugoročno se ne preporuča njihova uporaba jer slabe leđne i trbušne mišiće.
Cervikalna bol – bol u vratu
Vrat je najgibljiviji dio kralježnice koji se kreće u svim smjerovima. Važno je pravilno držati glavu i vrat – glava treba biti u centralnom položaju prema kralježnici. Tijekom godina vrat je izložen neprestanom naporu i blagim ozljedama koje se nadodaju jedna na drugu rezultirajući degeneracijom cervikalne kralježnice pri čemu nastaje – bol u vratu. Najčešći je uzrok tjelesna neaktivnost odnosno slabost vratnih mišića. Kod boli u vratu može se javiti preosjetljivost na jednoj ili obje strane vrata, žareća bol, osjećaj peckanja, ukočenost, bol oko lopatica, utrnuće ili slabost ruku, problematično pričanje, gutanje, pisanje, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, zamućeni vid, znojenje po noći i brojni drugi simptomi.
Kako liječiti bol u vratu?
Postoje nefarmakolške i farmakološke mjere koje se mogu primijeniti za olakšanje boli u vratu. Glava i vrat moraju uvijek biti u pravilnom položaju, danju i noću. Glava mora biti centralno smještena, ne smije visjeti prema naprijed niti prema natrag. Ako se Vaš posao zahtjeva višesatni rad za računalo, treba podesiti ekran računala na visinu očiju i raditi kratke pauze s vježbama razgibavanja glave, vrata i ramena. Nadalje, prilikom sjedenja koljena moraju biti opuštena pod pravim kutem i položena malo niže od razine kukova, a stopala moraju dodirivati podlogu. Tijekom spavanja, vrat treba imati potporu – anatomski jastuk. Anatomski je jastuk najbolji izbor jer omogućava spavanje na boku ili leđila kada vrat ima najveću potporu, a onemogućava spavanje na trbuhu kada je kralježnica zarotirana. Za smanjenje boli u vratu, veliki je naglasak na kineziterapiji – vježbama jačanja vratnih mišića i pokretljivosti vrata. Ukoliko se bol javila, brzi način smanjenja boli su NSAIL i njihovi topikalni pripravci. Također se mogu koristiti toplo – hladni oblozi.
Lumboišijalgija – išijas
Išijas je medicinski termin kojim se opisuje peckanje, utrnuće i žareća bol, a može biti uzrokovan hernijom diska, ispupčenjem diska, degenerativnim promjena diska, spinalnom stenozom i drugim stanjima. Svaki od tih stanja mogu vršiti pritisak na bedreni živac ili vezane korijene živaca u donjem dijelu leđa. Išijas se može osjetiti kao bol koja putuje iz donjeg dijela leđa kroz stražnjicu prema dolje u nogu, žareća bol niz nogu, osjećaj peckanja, žarenja, utrnuća ili slabosti u nozi, sjedenje, hodanje i pokušaj ustajanja mogu biti bolni i teški dok kihanje, kašljanje i drugi nagli pokret mogu pojačavati bol.
Kako liječiti išijas?
Akutni se bolovi mogu smiriti ležanjem kroz 24–48 h uz podignuto uzglavlje za oko 30°. Prvih se 6 tjedana provode mjere kao za križobolju – mirovanje, NSAIL i njihovni topikalni pripravci, toplo – hladni oblozi.
Spondiloza
Spondiloza je sveobuhvatni pojam zglobnih degenerativnih promjena kralježnice ili jednostavno artritis. U starijoj životonoj dobi očekivano je da većina ljudi razvije spondilozu koja ne mora imati izražene simptome. Iako se starenje smatra najčešćim uzrokom, teški fizički poslovi, sportovi visokog intenziteta, ozljede leđa tijekom godina,ali i pušenje pridonose ubrzanju razvitka artritisa. Tijekom godina intervertebralni diskovi svoju elastičnost i smanjuju se, približavajući kralješke i tako smanjuju prostor za prolazak živca. Kralješci okoštavanjem (stvaranjem krhotina kostiju) pokušavaju povećati svoju površinu i zadržati stabilnost. No, može se dogoditi i da krhotine postaju smetnja živcu i uzrokuju stenozu. Lokacija krhotina kostiju odredit će gdje će se osjećati bol – povremena ili stalna. Simptomi mogu biti izraženi u području vrata ili donjeg dijela leđa u obliku ukočenosti, otežanog okretanja ili savijanja vrata, pokreti popraćeni zvukovima te simptomi se pojačavaju nakon dužeg vremena mirovanja.
Kako liječiti spondilozu?
Cilj liječenja je ublažiti simptome koji se javljaju – ublažavanje boli i ukočenosti. NSAIL i njihovi topikalni pripravci su dostupan za ublažavanje umjereno jake boli. Vježbe istezanja mogu pomoći zadržavanju i poboljšanju fleksibilnosti zglobova te smanjenju ukočenosti. Postoji niz vježbi osmišljene isključivo za spondilozu.
Kako dobra stara poslovica kaže: ”Bolje spriječiti nego liječiti!” pa je se valja i držati. Svatko od nas ima 10 minuta na dan koji može izdvojiti za jednostavne vježbe istezanja i jačanja mišića koji ne zahtijevaju posebnu opremu osim dobre volje! Vježbanje je pola zdravlja!
Kristina Prelčec, mag.pharm.