Kako to izgleda:
| Koncentracija alkohola u krvi (‰) | Učinci |
| 0,00 – 0,20 | trijezni ste… |
| 0,20 – 0,39 | Bez gubitka koordinacije govora niti pokreta, blagi osjet ugode ili umanjenje stidljivosti. Umanjenje osjeta depresije. Postajete pričljiviji. |
| 0,40 – 0,69 | Sveopće pojačan osjećaj ugode i užitka (sreće), smanjenje stidljivosti i samokritičnosti, ugodan osjećaj topline. Blago i slabo osjetno umanjenje funkcija procjene, razmišljanja i pamćenja. Postajete manje oprezni. Alkohol počinje utjecati na vaše vozačke sposobnosti. |
| 0,70 – 0,99 | Blago smanjenje kvalitete osjeta ravnoteže, funkcije govora, vida, sluha. Produžuje se vrijeme potrebno za reakciju. Pažnja, razumijevanje i pamćenje, tijek misli, te sposobnosti procjene i samokontrole su smanjene, povećava se osjećaj hrabrosti i želje za isticanjem. U ovoj fazi su vam već bitno smanjene vozačke sposobnosti. |
| 1,00 – 1,29 | Osjetno smanjenje motoričke koordinacije i gubitak moći procjene. Počinjete frfljati u govoru. Sposobnosti održavanja ravnoteže, vid, sluh i vrijeme reakcije u daljnjem padu. Osjet veselja, smijeh, grljenje, klečanje na podu i slično. |
| 1,30 – 1,59 | Veliko umanjenje motoričke koordinacije i samokontrole. Zamućenje osjeta vida i značajan gubitak osjeta ravnoteže. Pišete glupe sms poruke. Osjećaj euforije u padu, počinjete osjećati mučninu. |
| 1,60 – 2,49 | Anksioznost, nemirni ste, osjećate se loše, trkeljate svašta. Mučnina. Možete i povraćati. Radite gluposti, izgledate kao pravi pravcati pijanac. |
| 2,50 – 2,99 | Ne možete hodati bez pomoći. Potpuna mentalna konfuzija. Možete imati halucinacije i dvoslike, između sna i jave. Osjećate se vrlo loše, imate tešku mučninu i povraćate. |
| 3,00 – 3,99 | Zjenice proširene, tjelesna temperatura u padu, ne reagirate na vanjske podražaje. Gubitak svijesti. |
| 4,0 – | Pad u komu, moguća smrt uslijed respiratornog zastoja, gušenja uslijed izostanka refleksa kašlja ili pada tlaka. |
A što je zanimljivo?
- alkohol je topljiv u vodi. Pošto žene imaju manji udio tkiva bogatih vodom, a imaju veći udio masnog tkiva, nego muškarci, teže podnose alkohol jer mu koncentracija u tijelu raste brže uslijed manjeg volumena na koji bi se isti raspodijelio. Upravo zbog toga su žene podložnije i intoksikaciji alkoholom i većem broju nuspojava pri istodobnom korištenju lijekova s alkoholom.
- Ako se pitate gdje je sav popijeni alkohol otišao, distribuirao se po cijelom organizmu po tkivima bogatim vodom, ponajviše mišićima.
- alkohol vršnu koncentraciju u krvi, ovisno o načinu i brzini pijenja, doseže između 40 i 60 minuta nakon konzumacije. Mislite na to dok naginjete žestoka pića iz boce ili iskapljujete 2dcl rakije na ho-ruk.
- Pjenušci, piva i slični gazirani alkoholni napici brže ulaze u krv
- Američki indijanci, Eskimi i neke azijske rase uslijed genetskih specifičnosti brže primaju alkohol u krvotok, te je kod njih rizik od intoksikacije veći.
- količina hrane koju unesete prije konzumiranja alkohola u krvi utječe u maloj mjeri na porast njegove koncentracije, pošto se isti u manjem udjelu apsorbira u želucu, te njegovim duljim zadržavanjem u punijem želucu postepenije ulazi u krvotok. Tako konzumiranjem namirnica bogatih ugljikohidratima, npr. „grickalicama“ možete nešto (ali ne bitno) usporiti primanje alkohola u krv, dok unos masne i teške hrane može usporiti peristaltiku i iskazati sličan učinak. Alkohol se u najvećem udjelu apsorbira u tankom crijevu, te alkoholiziranjem natašte brzo može doseći toksične razine.
- gotovo sav alkohol se metabolizira u jetri, kamo odlazi portalnom venom iz tankog crijeva i u manjoj mjeri želuca. Svega nekoliko postotaka alkohola se izlučuje urinom, transpiracijom preko kože i disanjem.
- konzumacija alkohola dehidrira organizam uslijed dva mehanizma: 1. unosimo veliku količinu tekućine u relativno kratkom vremenskom periodu, što uz pojačanu funkciju bubrega dovodi do češćeg mokrenja i gubitka minerala iz tijela… i 2. alkohol utječe na smanjeno lučenje ADH (antidiuretskog hormona) iz hipofize, te je smanjena retencija tekućine u organizmu. Daljnjom konzumacijom alkohola ulazimo u začarani krug („po vodi hodam, a žedan sam“). Stoga je i više nego poželjno piti nakon alkoholiziranja, ali čistu vodu ili rehidracijsku tekućinu.
- Zdrava jetra sposobna je umanjiti koncentraciju alkohola u krvi za oko 0,1‰ na sat i taj se proces ne može ubrzati. Kako pijete sve više, period koji će vam trebati da se koncentracije alkohola vrate na normalne vrijednosti se eksponencijalno povećava. Tako osoba koja se alkoholizira večer prije ni nakon prespavane noći, tijekom dobrog dijela idućeg dana još uvijek može imati za vožnju nedopuštenu koncentraciju alkohola u krvi.
- Alkohol u vožnji povećava osjećaj samouvjerenosti, nestrpljivosti i agresije, a u isto vrijeme produžuje vrijeme reakcije, remeti proces donošenja odluke i procjenu udaljenosti, te sužava vidno polje.
I kakve veze imaju lijekovi?
Uslijed činjenice da se alkohol metabolizira u jetri, gdje i većina ostalih lijekova, zbog čega može utjecati na raspoloživost lijekova u organizmu, do određene mjere deprimira centar za disanje te može stupati u interakcije s velikim brojem molekula, kombiniranje alkohola i lijekova može izazvati funkcionalne poremećaje metabolizma, trovanja metabolitima lijekova, utjecaj na metaboličke puteve lijekova, a u najtežim slučajevima zatajenja organa i smrt. Tome su više podložne osobe manje tjelesne mase, žene i stariji pacijenti. Ovi posljednji su posebno rizični jer obično troše više lijekova i sporije metaboliziraju alkohol.
Lijekovi koji u sprezi s alkoholom mogu izazvati nepoželjne nuspojave:
- nesteroidni antireumatici – imaju i inače potencijalno iritativan učinak na želučanu sluznicu, te u kombinaciji s jednako djelujućim alkoholom višestruko raste rizik nastanka želučanih erozija, ulkusa (čira) i krvarenja u gastrointestinalnom traktu. Najčešće korišteni lijekovi te skupine su naproksen, indometacin, piroksikam, meloksikam, diklofenak, ibuprofen…
- analgoantipiretici – neki od njih se nalaze u slobodnoj prodaji u ljekarnama, te je potreban pojačan oprez pri uzimanju – također mogu izazvati erozije želučane sluznice (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen), moguće je nepoželjno pojačavanje antiagregacijskog učinka (npr. acetilsalicilna kiselina), što može izazvati produljenje vremena potrebnog za zaustavljanje krvarenja. Alkohol može utjecati na povećanje rizika koje ti lijekovi i onako nose, a to su rizici od pojave oštećenja jetre (npr. paracetamol, metamizol).
- antialergijski, protuprehladni preparati i preparati protiv bolesti vožnje – konzumacija alkohola može uslijed svog depresivnog učinka na središnji živčani sustav pojačati najčešću nuspojavu navedenih lijekova i izazvati pojačanu pospanost, omaglicu ili vrtoglavicu, što augmentira rizik prilikom sjedanja za volan. Najčešći lijekovi iz ove skupine su klorfenamin maleat, loratadin, desloratadin, cetirizin, difenhidramin…
- anksiolitici – jedna od najopasnijih interakcija lijekova s alkoholom. Pripadnici benzodiazepinske skupine djeluju depresivno na centre za disanje i rad srca. U kombinaciji s alkoholom, koji ima isto takvo djelovanje, učinci im se „zbrajaju“, uzrokujući usporavanje rada srca i disanja, što može dovesti do poremećaja ravnoteže, umanjenja kognitivnih sposobnosti i pospanosti, a u najtežim slučajevima i do zastoja srca i disanja, kome i smrti. Najčešće korišteni lijekovi ove skupine su diazepam, oksazepam, lorazepam, alprazolam.
- antiepileptici – uzimanje alkohola za vrijeme terapije za prevenciju nastanka epi-napada su povećanje rizika od nastanka epileptičkog napadaja i drugih komplikacija, vrtoglavice, poremećaja svijesti i ravnoteže. Najčešće korišteni lijekovi ove skupine su klonazepam, fenitoin, fenobarbiton, metilfenobarbiton.
- antidepresivi – u kombinaciji s alkoholom, uslijed povećane dostupnosti u tijelu, povećava se njihov efekt, uzrokujući pospanost, vrtoglavicu, značajniji poremećaj vozačkih sposobnosti, moguće je pojačanje depresivnih i suicidalnih misli, te povećan rizik od predoziranja. Tiramin, koji je sadržan u nekim sirevima, vinima i pivima, može s neselektivnim inhibitorima MAO iz ove skupine lijekova izazvati nagli i opasan porast tlaka. Najčešće korišteni su sertralin, venlafaksin, citalopram, paroksetin, fluoksetin, klomipramin, amitriptilin, maprotilin…
- hipnotici i sedativi – lijekovi koji se koriste za liječenje nesanice. Moguće je, kao i kod anksiolitika, pojačano djelovanje lijekova što može dovesti do životno ugrožavajućih situacija. Najčešće korišteni lijekovi iz ove skupine su zolpidem, flurazepam, midazolam, nitrazepam.
- antibiotici, antimikotici i antiprotozoici – kombinacija alkohola s nekim tetraciklinskim antibioticima u akutnim alkoholiziranim stanjima može kompetitivnom inhibicijom enzima izazvati smanjenje metabolizma navedenih lijekova (npr. doksiciklina), što dovodi do povećane koncentracije istih u krvi, dok se kod kroničnih alkoholičara metaboliziranje ubrzava. U oba slučaja dolazi do smanjenja efikasnosti antibiotika. Nadalje, kod nekih pripadnika skupine cefalosporina, kao i antiprotozoika metronidazola može doći do više ili manje burne interakcije s alkoholom, koja se manifestira osipom, osjetom mučnine i povraćanjem, glavoboljama i mogućim poremećajima srčanog ritma. Općenito, organizam napadnut infekcijom često je oslabljenog imuniteta, izložen povišenoj tjelesnoj temperaturi i raste rizik od dehidracije, te alkoholiziranje može izazvati relaps bolesti, usporiti oporavak ili pojačati dehidraciju. Stoga, usprkos tome što za većinu antibiotika nije izravno kontraindicirana, uporabu alkohola uz kure antibiotika treba izbjegavati.
- antihipertenzivi – neki lijekovi za snižavanje krvnog tlaka u kombinaciji s alkoholom mogu izazvati vrtoglavice, pospanost, pa i srčane aritmije, ili može doći do smanjenja njihova učinka. Zbog toga se u terapijskim smjernicama obavezno preporuča smanjiti unos alkohola na minimum kod hipertoničara. Najčešće korišteni „sporni“ pripadnici ove skupine lijekova su losartan, propranolol, enalapril, hidroklorotiazid.
- hipolipemici – lijekovi za snižavanje razina masnoća u krvi kod nekih pacijenata mogu kod redovitog uzimanja izazvati oštećenje jetre, obim kojega se kod kroničnih alkoholičara može znatno pojačati. Najčešće korišteni lijekovi ove terapijske skupine su atorvastatin, simvastatin, rosuvastatin, ezetimib.
- antitusici – lijekovi protiv kašlja s centralnim djelovanjem mogu u interakciji s alkoholom imati pojačane nuspojave u vidu pospanosti, omaglica i vrtoglavica, te raste rizik od predoziranja i smanjuju se psihofizičke i motoričke sposobnosti. Najčešći pripadnici ove skupine su folkodin, butamirat, kodein i dekstrometorfan.
- lijekovi u terapiji angine pektoris – kombinacija s alkoholom može potencirati hipotenziju, vrtoglavice i gubitak svijesti. Najčešće korišteni su ISMN i nitroglicerin.
- antiagregacijski lijekovi – konzumacija alkohola može pojačati učinak i povećati rizik od iskrvarenja. Kod kronične zlouporabe alkohola efekt može biti suprotan – povećan rizik od tromboze i embolije. Najčešće korišten lijek na našem tržištu s tom namjenom je varfarin.
- antidijabetici – kombiniranjem s alkoholom moguć je značajan pad razine šećera što povećava rizik od hipoglikemije, a mogu se pojaviti i znatnija odstupanja krvnog tlaka, vrtoglavice, mučnine i povraćanja, te glavobolje (simptomi slični onima koji se javljaju pri istodobnom uzimanju alkohola i disulfirama pri nepridržavanju terapije alkoholizma). Najčešće korišteni su metformin, glibenklamid, gliklazid…
- antituberkulotici – u kombinaciji s alkoholom, smanjuje im se raspoloživost, a samim time i djelotvornost. Najčešće korištena kombinacija je rifampicin+izoniazid.
- lijekovi za terapiju benigne hiperplazije prostate – može pojačati nuspojave i izazvati pad krvnog tlaka. Najčešće korišteni lijekovi su tamsulosin i doksazosin.
… i ovdje lista lijekova s kojima alkohol može dati nepoželjne učinke ne završava, ali ste do ovog retka vjerojatno dobili okvir slike o tome, koliko rizika stane u jednu čašicu. Stoga se konzumiranje alkohola usporedo s farmakoterapijom ne može otvoreno preporučiti ni pod kojim okolnostima. Shvatite ove retke kao skup informacija o možda nedovoljno objašnjenoj temi, nikako kao upute koje biste konzultirali pri farmakoterapiji. Prije uzimanja bilo kojeg lijeka, obavezno odvojite vremena, pročitajte priloženu uputu i upoznajte se sa svim značajkama istoga.
Saša Sokač, mag.pharm.